Zagrebačka filharmonija
Zagrebačka filharmonija | |
|---|---|
 | |
| Muzički rad | |
| Period aktivnosti | 1871—danas |
| Osnivanje | 1871. Zagreb, Hrvatska |
| Žanr | klasična glazba |
| Članovi | |
| Trenutni članovi | Šef dirigent David Danzmayr Umjetnički savjetnik Dmitrij Kitajenko Počasni šef dirigent Pavle Dešpalj |
| Bivši članovi | Negdašnji šefovi dirigenti Fritz (Friedrich) Zaun Milan Horvat Lovro von Matačić Mladen Bašić Pavle Dešpalj Kazushi Ono Pavel Kogan Alexander Rahbari Frank Shipway Vjekoslav Šutej |
| Ostalo | |
| Nagrade | Zlatno zvono diskografska nagrada Porin Hrvatska državna nagrada |
| Službene stranice | www.zgf.hr |
Zagrebačka filharmonija (engl. Zagreb Philharmonic Orchestra; njem. Zagreber Philharmonie) glazbena je institucija slavne prošlosti i jedan od najboljih simfonijskih orkestara u Zagrebu i Hrvatskoj. Taj se orkestar svojim dugogodišnjim djelovanjem i vrhunskim umjetničkim postignućima u domovini i svijetu potvrdio kao neumorni promicatelj hrvatske glazbene i kulturne tradicije.
Povijest Zagrebačke filharmonije usko je povezana s poviješću Opere HNK u Zagrebu. Naime, u prvoj polovici 19. stoljeća orkestralne su koncerte u Zagrebu priređivali uglavnom amaterski instrumentalni sastavi, a osnutkom stalne Opere 1870. dolazi do značajnog preokreta. Sa željom da zagrebačkoj publici ponudi što raznovrsniji glazbeni program, Ivan pl. Zajc je u sklopu kazališta počeo organizirati koncertne izvedbe ulomaka iz popularnih opera, uvertire, pojedine stavke rado slušanih simfonija te, s vremenom, i cijele simfonije. Prvi takav »Quodlibet« – tako je Zajc nazivao te koncerte – održan je 25. veljače 1871. Taj se koncert i danas smatra početkom profesionalne orkestralno-koncertne djelatnosti u Zagrebu i začetkom današnje Zagrebačke filharmonije.[1] ↓1
Godine 1894. vodstvo zagrebačkoga Hrvatskog narodnog kazališta preuzeo je Stjepan Miletić. Na njegov je poticaj od 1896. kazališni orkestar opet počeo redovito održavati simfonijske koncerte. Među priredbama toga orkestra, po iznimnom će značaju u povijesti hrvatske glazbe zauvijek ostati zapisan Simfonijski koncert mladih hrvatskih skladatelja održan 5. veljače 1916. Poslije Prvoga svjetskoga rata bila je očita potreba da se koncertni život u Zagrebu reorganizira pa su kazališni glazbenici, na poticaj violista Dragutina Aranya, 1919. osnovali Filharmoniju kazališnog orkestra, čiji je naziv 3. listopada 1920. promijenjen u Zagrebačku filharmoniju.[1] Mnogobrojni ljubitelji glazbe u Hrvatskoj i svijetu upravo po tom imenu i danas prepoznaju taj orkestar kao zaštitni znak grada u kojem djeluje.[2]
Povijest Zagrebačke filharmonije pisali su i njezini prvorazredni šefovi dirigenti: Fritz (Friedrich) Zaun, Milan Horvat, Lovro von Matačić, Mladen Bašić, Pavle Dešpalj, Kazushi Ono, Pavel Kogan, Alexander Rahbari, Frank Shipway i Vjekoslav Šutej. Nakon prerane smrti maestra Šuteja, orkestru su svojim djelovanjem i bogatim iskustvom kao umjetnički savjetnici pomogli Uroš Lajovic i Dmitrij Kitajenko. Svojim su radom i umjetničkim izvedbama kvaliteti Zagrebačke filharmonije značajno doprinijeli i mnogi strani proslavljeni dirigenti, primjerice Bruno Walter, Leopold Stokowski, Paul Kletzki, Sir Malcolm Sargent, Kiril Kondrašin, Kurt Sanderling, Carlo Zecchi, Jean Martinon, Lorin Maazel, Rafael Frühbeck de Burgos, Hans Graf, Leopold Hager, Marko Letonja, Sir Neville Marriner, Jesús López Cobos, Antoni Wit i Valerij Gergijev, te slavni skladatelji poput Igora Stravinskog, Krzysztofa Pendereckog i Petera Maxwella Davisa.[2] Milan Sachs, Krešimir Baranović, Boris Papandopulo, Stjepan Šulek, Milko Kelemen, Berislav Klobučar, Vladimir Kranjčević, Ivo Lipanović, Ivan Repušić, Tomislav Fačini i Alan Bjelinski također su ostvarili zapaženu suradnju sa zagrebačkim Filharmoničarima.
Mnogobrojni su ugledni strani svjetski poznati glazbenici nastupali uz Zagrebačku filharmoniju kao solisti na inozemnim turnejama i gosti u Filharmonijinim koncertnim ciklusima, primjerice Yehudi Menuhin, Antonio Janigro, Mstislav Rostropovič, Henryk Szeryng, Emil Gileljs, Leonid Kogan, Nathan Milstein, Aldo Ciccolini, Luciano Pavarotti, Ivo Pogorelić, Montserrat Caballé, Mischa Maisky, Enrico Dindo, Aleksandr Rudin, David Garret, Julian Rachlin, Shlomo Mintz, Sarah Chang, Simon Trpčeski i Michel Camilo. Sa Zagrebačkom su filharmonijom uvijek rado surađivali i poznati hrvatski glazbenici, primjerice Ivo Pogorelić, Zvjezdana Bašić, Melita Lorković, Ranko Filjak, Vladimir Krpan, Pavica Gvozdić, Branko Sepčić, Stjepan Radić, Jurica Murai, Martina Filjak, Mia Elezović, Josip Klima, Monika Leskovar, Radovan Cavallin, Radovan Vlatković i mnogi drugi. Ne treba pritom zaboraviti ni uspješne i rado slušane koncerte s popularnim crossover-umjetnicima, primjerice Maksimom Mrvicom i duom 2Cellos.[2]
Svoje koncertne programe Zagrebačka filharmonija publici nudi u nekoliko redovitih pretplatničkih ciklusa: Crveni ciklus, Plavi ciklus, Bijeli ciklus, Filmski ciklus i Regionalni ciklus Točka-Tačka-Pika u suradnji sa Slovenskom i Beogradskom filharmonijom.[2] Osim spomenutih koncertnih ciklusa, tu su i koncerti izvan pretplate, primjerice Koncert za Muzičku akademiju, Korizmeni koncert, Koncert uz Dan Grada Zagreba, Božićni koncert[3] i Filharmonijski bal.[4] Stalni je partner i humanitarne akcije Korak u život, te svake godine priređuje koncert za sve sudionike akcije i građane koji kupnjom ulaznica pomažu u prikupljanju sredstava namijenjenih stipendiranju mladih iz domova za nezbrinutu djecu i udomiteljskih obitelji.[5] Zagrebačka filharmonija redovito sudjeluje i u programima Dubrovačkih ljetnih igara i zagrebačkoga Muzičkog biennala.[2]
U sklopu Zagrebačke filharmonije uspješno djeluju Revijski i Komorni orkestar. Mnogobrojna gostovanja u najvećim svjetskim glazbenim središtima, kao i velik broj koncerata u Hrvatskoj i Zagrebu, pridonijeli su da se Zagrebačka filharmonija smatra jednom od najistaknutijih hrvatskih kulturnih institucija.[6]
Zagrebačka filharmonija posebnu brigu vodi o mladim talentiranim glazbenicima pa tako mladim instrumentalistima, pjevačima, dirigentima i skladateljima za njihova osobito zapažena solistička, odnosno autorska umjetnička postignuća prosudbeno povjerenstvo od 1991. dodjeljuje nagradu Mladi glazbenik godine. Dobna granica kandidata za Nagradu u kategoriji instrumentalista je do 27, a u kategoriji pjevača, dirigenata i skladatelja 32 godine. Kandidati za Nagradu trebaju biti državljani Republike Hrvatske, a svaki kandidat tu Nagradu može primiti samo jednom u životu.[2]
U koncertnoj sezoni 2012./2013. orkestar Zagrebačke filharmonije prvi put u svojoj povijesti uvodi i instituciju rezidencijalnog skladatelja. Prvi, kojem je ukazana ta čast, ugledni je hrvatski skladatelj Davorin Kempf.[7]
Mnogobrojne snimljene izvedbe Zagrebačke filharmonije pohranjene su u arhivu Hrvatske radiotelevizije. Neki od tih tonskih zapisa, ranije objavljenih na gramofonskim pločama, u novije su vrijeme i digitalizirani. No dio njih još je pohranjen na magnetskim vrpcama, pa ih je stoga uglavnom moguće čuti samo u pojedinim (dokumentarnim) radijskim ili TV emisijama.
- Prokofiev: Symphony No. 1 in D Major Op. 25 »Classical Symphony« / Shostakovich: Symphony No. 1 in F Major Op. 10 – dirigent: Milan Horvat / Philips, LP 835 194 AY
- Shostakovitch: Symphonies Nos. 1 & 9 – dirigent: Milan Horvat / Turnabout, LP TV 34223
- Beethoven: Concerto for Violin and Orchestra in D, Op. 61 – Igor Ozim, violina; dirigent: Milan Horvat / LP Wing WL.1141, 1962.
- Rimski-Korsakov: Šeherezada, simfonijska suita op. 35 – dirigent: Pavle Dešpalj / Jugoton LSY-68089, 1982.
- Orkestralni biseri iz popularnih opera – dirigent: Pavle Dešpalj / Jugoton LSY-66220, 1984.
- Smetana: Moja Domovina / Janaček: Sinfonietta – dirigent: Lovro Matačić / Jugoton LSY-65065/6, 1985.
- Beethoven: Symphonies Nos. 5 and 2 – dirigent: Richard Edlinger / Naxos CD 8.550177, 1988.
- Beethoven: Symphonies Nos. 7 and 4 – dirigent: Richard Edlinger / Naxos CD 8.550180, 1988.
- Beethoven: Symphony No. 9 in D minor, Op. 125, »Choral« – Gabriele Lechner, sopran; Diane Elias, mezzosopran; Michael Pabst, tenor; Robert Holzer, bas; dirigent: Richard Edlinger / Naxos CD 8.550181, 1988.
- Tchaikovsky: Symphony No.6 in B Minor, Op.74, »Pathétique« – dirigent: Kazushi Ono / Opus LP&CD 9310 2110, 1989.
- Kelemen: Koncert za klavir i orkestar / Stravinski: Suita iz baleta »Petruška« – Melita Lorković, glasovir; dirigent: Milan Horvat / Zagrebačka filharmonija CD37600, 2000.
- Mozart: Koncert za klavir i orkestar u B-duru, KV 595 / Beethoven: Koncert za klavir i orkestar u Es-duru, op. 37 »Carski« – Emil Gileljs, glasovir (Mozart); Arturo Benedetti Michelangeli, glasovir (Beethoven); dirigent: Milan Horvat / Cantus, CD 98898496092, 2001.
- Hrvatski skladatelji: Dobronić, Slavenski, Fribec, Kuljerić – dirigent: Lovro von Matačić / Orfej-HRT CD ORF 278, 2003.
- Wagner: Rienzi, Tristan i Izolda, Sumrak bogova (odlomci) – Roberta Knie, sopran; dirigent: Lovro von Matačić / Orfej-HRT CD 286, 2003.
- Musorgski: Boris Godunov – Branka Beretovac (sopran), Blaženka Milić (sopran), Dubravka Zubović (mezzosopran), Breda Kalef (mezzosopran), Blanka Zec (alt), Franjo Paulik (tenor), Aleksej Prončev (tenor), Josip Šutej (tenor), Josip Novosel (tenor), Tomislav Neralić (bas), Miljenko Grozdanić (bas), Vladimir Ruždjak (bariton), Duško Kukovec (bariton), Vladimir Kinjajev (basbariton), Dječji zbor KUD-a Mladost Novi Zagreb, Zbor RTV Zagreb; dirigent: Lovro von Matačić / Orfej-HRT CD ORF 329, 2005.
- Papandopulo: 3. Koncert za klavir i orkestar & Koncert za violinu i orkestar – Dalibor Cikojević, glasovir; Sidonija Lebar, violina; dirigent: Pavle Dešpalj / Aquarius Records CD 203-08, 2008. ↓2
- Verdi, Puccini, Wagner: Opera Arias – Zoran Todorovich, tenor; Valentina Fijačko, sopran; dirigent: Ivan Repušić / Oehms Classics OC793, 2011.
- 1958. – Nagrada Grada Zagreba za iznimna umjetnička postignuća pod rukovodstvom Milana Horvata
- 1983. – priznanje Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog za aktivnu suradnju u povodu 10. obljetnice uspješnog rada Dvorane
- 1989. – Nagrada Grada Zagreba za iznimna umjetnička postignuća u prethodnoj godini [8]
- 1995. – diploma Milka Trnina Hrvatskog društva glazbenih umjetnika [9]
- 1996. – plaketa Hrvatskog društva glazbenih umjetnika u povodu 125. obljetnice umjetničkog djelovanja [10]
- 1996. – povelja Hrvatskoga društva skladatelja u povodu 125. obljetnice djelovanja i promicanja hrvatskoga glazbenog stvaralaštva
- 2001. - nagrada Zlatno zvono Hrvatskog društva glazbenih umjetnika u povodu 130. obljetnice umjetničkog djelovanja [11]
- 2009. – diskografska nagrada Porin u kategoriji za najbolji album klasične glazbe [12]
- 2009. – Velika povelja Međunarodne kulturne manifestacije Mostarsko proljeće 2009. – XI. Dani Matice hrvatske Zagrebačkoj filharmoniji i njenom ravnatelju g. Miljenku Puljiću za uspješnu suradnju i potporu [13]
- 2011. – Plaketa Grada Zagreba u povodu 140. obljetnice utemeljenja i umjetničkog djelovanja
- 2012. – Hrvatska državna nagrada u povodu 140. obljetnice uspješnoga djelovanja, te za iznimne zasluge u promoviranju glazbene umjetnosti u Republici Hrvatskoj i svijetu [14]
- 2013. – Povelja zahvalnosti Grada Đakova za uspješnu suradnju [15]
- 2016. – diskografska nagrada Porin u kategoriji za najbolji album klasične glazbe (In memoriam Milan Horvat – Requiem u d-molu, K.626, W. A. Mozarta)
- 2017. – diskografska nagrada Porin u kategoriji za najbolji album klasične glazbe (Sunčana polja)
- 2017. – diskografska nagrada Porin u kategoriji za najbolju izvedbu klasične glazbe (Sunčana polja)
- 2017. – Nagrada Grada Zagreba kao visoko javno priznanje zbog izvanrednih zasluga u promicanju glazbe i kulture
- 2017. – Počasna povelja grada Rosaria (Argentina) za kulturnu suradnju
↑1 Philharmonički koncert održan 8. travnja 1884. prvi je od Zajčevih »Quodlibeta«, čiji je naziv dao naslutiti ime današnjega orkestra.
↑2 Za ovo su izdanje zagrebački Filharmoničari 2009. nagrađeni diskografskom nagradom Porin u kategoriji za najbolji album klasične glazbe.
- ↑ 1,0 1,1 K. Kovačević: Muzička enciklopedija, sv. 3, str. 750-751.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 www.zgf.hr – O nama Arhivirano 2015-02-11 na Wayback Machine-u, pristupljeno 6. siječnja 2014.
- ↑ Zagrebačka filharmonija – Raspored koncerata Arhivirano 2014-09-28 na Wayback Machine-u, pristupljeno 12. siječnja 2014.
- ↑ Zagrebačka filharmonija – Novosti: Kad je bal, neka je Filharmonijski![mrtav link], pristupljeno 12. siječnja 2014.
- ↑ korakuzivot.org – Veliki humanitarni koncert za Korak u život Arhivirano 2014-01-13 na Wayback Machine-u, pristupljeno 12. siječnja 2014.
- ↑ www.huoku.hr – Zagrebačka filharmonija Arhivirano 2014-01-08 na Wayback Machine-u, pristupljeno 6. siječnja 2014.
- ↑ Zagrebačka filharmonija: Rezidencijalni skladatelj Arhivirano 2013-12-28 na Wayback Machine-u, pristupljeno 6. siječnja 2014.
- ↑ www.zagreb.hr – Nagrada Grada Zagreba: Dobitnici za 1988. godinu, pristupljeno 26. siječnja 2014.
- ↑ Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika: dobitnici diplome Milka Trnina Arhivirano 2013-12-14 na Wayback Machine-u, pristupljeno 12. siječnja 2014.
- ↑ Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika: Plaketa HDGU Arhivirano 2013-11-29 na Wayback Machine-u, pristupljeno 12. siječnja 2014.
- ↑ Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika: Zlatno zvono Arhivirano 2013-11-29 na Wayback Machine-u, pristupljeno 12. siječnja 2014.
- ↑ www.porin.info – Dobitnici Porina 2009. Arhivirano 2013-12-19 na Wayback Machine-u, pristupljeno 12. siječnja 2014.
- ↑ Matica Hrvatska Mostar: Mostarsko proljeće/Arhiva Arhivirano 2014-01-16 na Wayback Machine-u, pristupljeno 12. siječnja 2014.
- ↑ Narodne novine: Odluka o dodjeli priznanja, pristupljeno 12. siječnja 2014.
- ↑ Đakovo danas – Svečana akademija proslave Dana Grada Arhivirano 2014-01-16 na Wayback Machine-u, pristupljeno 12. siječnja 2014.
- Kovačević, Krešimir: »Zagrebačka filharmonija«, u: Kovačević, K. (ur.): Muzička enciklopedija, Zagreb: JLZ, 1977., sv. 3, str. 750-751.
- Službene stranice Zagrebačke filharmonije (sh) (en)
- Hrvatska udruga orkestralnih i komornih umjetnika: Zagrebačka filharmonija Arhivirano 2014-01-08 na Wayback Machine-u (sh) (en)
- Matica hrvatska / Vijenac 255 – Zlatko Vidačković: »Filharmonija mora dobiti dvoranu« (razgovor s Vjekoslavom Šutejom)[mrtav link]
- NAXOS: Zagreb Philharmonic Orchestra (kratka povijest i diskografija) (en)
- Discogs.com – Zagrebačka filharmonija (diskografija)
Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s internetskih stranica Zagrebačke filharmonije. Vidi dopusnicu Zagrebačke filharmonije.
