Herodot
Halikarnašanin Herodot[1][2] (oko 484. p. n. e. - oko 425. p. n. e.) se smatra ocem historije jer prvi nastoji provjeriti istinitost i vjerodostojnost podataka koje zapisuje. U djelu Historija[3] zabilježio je historiju i običaje naroda istočne obale Sredozemlja, a njegov rad označava začetke historijskog istraživanja.
U Historiji on traži uzroke grčko-perzijskih ratova te opisuje nastanak i razvoj perzijske države, historiju Egipta, Feničana i grčkih kolonija u Maloj Aziji. Događaje je pripisivao volji sudbine koja je ravna i bogovima i ljudima.
Bio je velik putnik. Tokom 5. vijeka p. n. e. obišao je Perzijsko kraljevstvo, Egipat, Libiju, Siriju, Babilon, Suzu, Lidiju, Frigiju, Bizantiju, Trakiju, Makedoniju i Italiju.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Herodotus | Greek historian". Encyclopedia Britannica (jezik: engleski). Pristupljeno 14. 9. 2017.
- ^ Roberts, Jennifer T. (23. 6. 2011). Herodotus: A Very Short Introduction (jezik: engleski). OUP Oxford. ISBN 9780199575992.
- ^ Thomas, Rosalind (11. 7. 2002). Herodotus in Context: Ethnography, Science and the Art of Persuasion (jezik: engleski). Cambridge University Press. ISBN 9780521012416.
Nedovršeni članak Herodot koji govori o biografijama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
