Idi na sadržaj

Bremen

Uredi veze
Koordinate: 53°5′N 8°48′E / 53.083°N 8.800°E / 53.083; 8.800
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Bremen
Grad
Freie Hansestadt Bremen
Zastava Bremen
Zastava
Službeni grb Bremen
Grb
Bremen nalazi se u Njemačka
Bremen
Bremen
Lokacija u Njemačkoj
Koordinate: 53°5′N 8°48′E / 53.083°N 8.800°E / 53.083; 8.800
Država Njemačka
PokrajinaBremen
Vlada
 • TijeloSPD / Zeleni / Ljevica
 • NačelnikAndreas Bovenschulte (SPD)
Površina
 • Grad326,73 km2
 • Metro11,627 km2
Nadmorska visina12 m
Stanovništvo (2020-12-31)
 • Grad566,573
 • Gustoća1,700 /km2
Demonim(i)Bremer (m), Bremerin (ž)
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj28001–28779
Pozivni broj0421
Registracija vozilaHB
Veb-sajthttps://www.bremen.de/

Bremen, zvanično Gradska opština Bremen (njemački: Stadtgemeinde Bremen), glavni je grad njemačke savezne pokrajine Bremen (Freie Hansestadt Bremen), dva grada-države koju čine gradovi Bremen i Bremerhaven. Sa oko 570.000 stanovnika, Hanzeatski je 11. po veličini grad u Njemačkoj i drugi po veličini u sjevernoj Njemačkoj nakon Hamburga.

Bremen je najveći grad na rijeci Weser, najdužoj rijeci koja u potpunosti protiče kroz Njemačku. Bremen je kao trgovački grad zajedno sa Oldenburgom i Bremerhavenom, dio metropolitanske regije Bremen/Oldenburg, sa 2,5 miliona ljudi. Bremen je četvrti po veličini grad na području donjonjemačkog dijalekta nakon Hamburga, Dortmunda i Essena.

Bremenska luka, zajedno sa lukom Bremerhaven na ušću Wesera, druga je najveća luka u Njemačkoj nakon luke Hamburg. Aerodrom Bremen nalazi se u južnoj četvrti Neustadt-Neuenland i 12. je najprometniji aerodrom u Njemačkoj.

Bremen je glavno kulturno i ekonomsko središte sjeverne Njemačke. U gradu se nalaze desetine historijskih galerija i muzeja, u rasponu od historijskih skulptura do velikih umjetničkih muzeja, poput Bremenskog prekomorskog muzeja (Übersee-Museum Bremen).[1] Gradska vijećnica Bremena i Bremen Roland su UNESCO-ve svjetske baštine. Bremen je poznat po bajci braće Grim "Gradski muzičari Bremena" ( Die Bremer Stadtmusikanten ), a ispred gradske vijećnice mu je posvećena statua.

Bremen ima reputaciju grada radničke klase.[2] Dom je mnogih multinacionalnih i proizvodnih kompanija sa sjedištem, uključujući Hachez čokoladu i Vector Foiltec.[3] Bundesligaški klub SV Werder Bremen igra na Weserstadionu na obali Wesera.

Historija

[uredi | uredi izvor]
Mapa Bremena iz 1600. god., danas stari grad (Altstadt).

Tokom većine svoje 1200-godišnje historije, Bremen je bio nezavisni grad u okviru Njemačkog Svetog Rimskog Carstva. Njeni vladajući trgovci i cehovi bili su u središtu Hanzeatske lige koja je nastojala da monopolizira trgovinu Sjevernog i Baltičkog mora. Da bi se proširio i potvrdio svoju nezavisnost, grad se sve do reformacije morao boriti sa vremenskom vlašću Crkve, a nakon Tridesetogodišnjeg rata sa Švedskom.

Krajem devetnaestog vijeka, Pruska je uvukla Bremen u Njemačko carstvo. Sa svojim novim morskim sidrištem i pristaništem u Bremerhavenu, grad je bio glavna luka za ukrcaj njemačkih i srednjoeuropskih emigranata za Ameriku, te središte za kasno razvijenu kolonijalnu trgovinu Njemačke. Norddeutscher Lloyd (NDL), osnovan u Bremenu 1857. godine, postao je jedna od vodećih svjetskih brodarskih kompanija.

U dvadesetom vijeku, Bremen, široko liberalan i socijaldemokratski grad, izgubio je autonomiju pod Hitlerovim režimom. Nakon Drugog svjetskog rata, u kojem je uništeno gotovo dvije trećine gradskog tkiva. Bremen je postao jedan od osnivača Bundesländer (ili država) Savezne Republike Njemačke.

Geografija

[uredi | uredi izvor]
Pogled sa Stephanibrücke na centar grada i katedralu

Bremen leži s obje strane rijeke Weser, oko 60 km uzvodno od njenog ušća u Sjeverno more. Preko puta bremenskog Starog grada nalazi se tačka gdje "Srednji Weser" postaje "Donji Weser" i, iz područja bremenske luke, rijeka je učinjena plovnom za okeanska plovila.

Opštinsko područje grada je dugačko oko 38 km i široko 16 km. Po površini, Bremen je trinaesti po veličini grad u Njemačkoj; i po broju stanovnika drugi najveći grad u sjeverozapadnoj Njemačkoj nakon Hamburga i jedanaesti u cijeloj Njemačkoj.

Bremen se nalazi oko 50 km istočno od grada Oldenburga, 110 km jugozapadno od Hamburga, 120 km sjeverozapadno od Hannovera, 100 km sjeverno od Mindena i 105 km sjeveroistočno od Osnabrücka.

Bremenska brda

[uredi | uredi izvor]

Unutarnji grad leži na Weser dini, koja doseže prirodnu visinu od 10,5 metara iznad nivoa mora u Bremenskoj katedrali; njegova najviša tačka je 14,4 metra iznad nivoa mora i nalazi se na istoku kod Polizeihausa. Najviša prirodna karakteristika grada Bremena je 32,5 metara nadmorske visine i nalazi se u parku Friedehorst u sjeverozapadnoj opštini Burglesum.[4] Kao rezultat toga, Bremen ima najnižu gornju tačku od svih njemačkih država.[5]

Klima

[uredi | uredi izvor]

Bremen ima umjerenu okeansku klimu (Köppenova klasifikacija klime) zbog svoje blizine obali Sjevernog mora i umjerenih morskih zračnih masa koje se kreću sa pretežno zapadnim vjetrovima iz Atlantskog oceana. Međutim, periodi u kojima dominiraju kontinentalne zračne mase mogu se pojaviti u bilo koje doba godine i mogu dovesti do toplinskih valova ljeti i produženih perioda mraza zimi. Međutim, generalno, ekstremne temperature su rijetke u Bremenu i temperature ispod -15 °C i iznad 35 °C javljaju se samo jednom u nekoliko godina. Rekordno visoka temperatura iznosila je 37,6 °C 9. augusta 1992. godine, dok je zvanična rekordno niska temperatura iznosila -23,6 °C 13. februara 1940. Bremen je 13. oktobra 2018. zabilježio najtopliji oktobarski dan sa 28,6 °C.[6] Međutim, astronom Heinrich Wilhelm Matthias Olbers je izvijestio da je izmjerio −27,3 °C 23. januara 1823. Budući da je na određenoj udaljenosti od glavnog Sjevernog mora, Bremen ipak ima nešto širi temperaturni raspon od Bremerhavena koji se nalazi na ušću Wesera.

Prosječne temperature su kontinuirano rasle tokom posljednjih decenija, što je dovelo do porasta prosječne godišnje temperature za 0.6 °C (1.1 °F) između perioda 1961–90 i 1981–2010. Kao iu većem dijelu Njemačke, 2014. godina je bila najtoplija godina u svijetu sa prosjekom od 11,1 •C, što je Bremen učinilo drugom najtoplijom njemačkom državom nakon Berlina 2014.[7] Dok se Bremen nalazi u relativno oblačnom sjeverozapadnom dijelu Njemačke, došlo je do značajnog povećanja prosječnog broja sunčanih sati u posljednjih nekoliko decenija, posebno u mjesecima aprilu, maju i julu, što je uzrokovalo povećanje godišnjeg prosjeka za 121 sat u periodima između 1961–90 i 1991–2020.[8] Ovaj trend se nastavio u posljednjih 10 godina (2011-2020), koje u prosjeku imaju 1680 sunčanih sati, skoro 200 sati više nego u međunarodnom periodu 1961-90.[9] Ipak, posebno zime ostaju izuzetno tmurne po međunarodnim standardima, s obzirom da decembar u prosjeku ima jedva više od jednog sata sunca (od 7 astronomski mogućih) dnevno, što je karakteristika koju Bremen dijeli s većinom Njemačke i susjednih zemalja.

Padavine su prilično raspoređene tokom cijele godine sa malo većom količinom ljeti uglavnom zbog konvektivnih padavina, odnosno pljuskova i grmljavine. Snježne padavine i period snježnog pokrivača su promjenljivi; dok u pojedinim godinama gotovo da ne dolazi do nagomilavanja snijega, nedavno je došlo do niza neobično snježnih zima, koje su dostigle vrhunac u rekordnoj 2010. godini koja broji 84 dana sa snježnim pokrivačem.[10] Ipak, nakupljanje snijega veće od 20 centimetara ostaje izuzetan, rekord je 68 cm snijega 18. februara 1979.

Najtopliji meseci u Bremenu su juni, juli i august, sa prosječnim visokim temperaturama od 20,2-22,6 °C. Najhladniji su decembar, januar i februar, sa prosječnim niskim temperaturama od -1.1 do 0,3 °C. Tipično za njegov primorski položaj, jesen obično ostaje blaga sve do oktobra, dok proljeće stiže kasnije nego u jugozapadnim dijelovima zemlje.

Klimatski podaci za Bremen
JanFebMarAprMajJunJulAugSepOktNovDec
Prosječna temperatura (°C)2,22,65,29,413,216,218,418,014,310,05,83,1Ø9,9
Najviša prosječna temperatura (°C)3,94,88,712,818,020,222,422,618,413,58,05,1Ø13,2
Najniža prosječna temperatura (°C)−1,1−1,11,33,47,410,312,412,19,35,82,30,3Ø5,2
Padavine (mm)55,135,651,29,09,511,110,810,110,610,511,561,6Σ286,6
Broj kišnih dana11,38,611,09,115,221,017,612,45,52,111,512,0Σ137,3
Prosječna vlažnost zraka (%)878480757173757581848788Ø80
Broj sunčanih sati (h/danu)48701221822132052141981511105340Ø133,8
Temperatura u °C • padavine u mmDijagram:
Temperatura
3,9
−1,1
4,8
−1,1
8,7
1,3
12,8
3,4
18,0
7,4
20,2
10,3
22,4
12,4
22,6
12,1
18,4
9,3
13,5
5,8
8,0
2,3
5,1
0,3
janfebmaraprmajjunjulaugsepoktnovdec
Padavine
55,1
35,6
51,2
9
9,5
11,1
10,8
10,1
10,6
10,5
11,5
61,6
janfebmaraprmajjunjulaugsepoktnovdec
Izvor: DWD; wetterkontor.de;[11][12]

Populacija

[uredi | uredi izvor]
Razvoj broja stanovnika
GodinaBr. stan.±%
135010.000–    
165025.000+150.0%
181136.630+46.5%
185257.055+55.8%
186470.692+23.9%
187182.969+17.4%
1890125.684+51.5%
1900161.184+28.2%
1910247.437+53.5%
1919262.767+6.2%
1925295.585+12.5%
1933324.189+9.7%
1939431.800+33.2%
1945366.427−15.1%
1951463.049+26.4%
1961569.862+23.1%
1971594.591+4.3%
1981553.261−7.0%
1986521.976−5.7%
1991552.746+5.9%
2001540.834−2.2%
2006547.934+1.3%
2011544.043−0.7%
2016565.719+4.0%
2019568.352+0.5%

Bremenska ekonomija je procvjetala u skladu sa zapadnonjemačkim Wirtschaftswunderom 1950-ih i 60-ih godina. To je dovelo do rasta i trajnog naseljavanja velike populacije radnika migranata, uglavnom iz Turske i južne Evrope. Novi val imigracije dogodio se nakon prijelaza u novi vijek, nakon ulaska Poljske, Bugarske i drugih zemalja bivšeg istočnog bloka u Evropsku uniju, a nakon 2015. naseljavanjem izbjeglica iz Sirije i drugih ratom zahvaćenih regija.

Do druge decenije vijeka od otprilike 680.000 stanovnika (uključujući Bremerhaven), preko 115.000 ih je imalo strano državljanstvo,[4][13] a skoro dvostruko veći broj, skoro trećina ukupnog stanovništva, može se klasificirati kao nenjemačkog porijekla/etničke pripadnosti.[14]

Broj manjina u Bremenu prema nacionalnosti na dan 31. decembra 2021.:[15]

Rang Nacionalnost Stanovništvo (31.12.2021.)
1 Turska 22,860
2 Sirija 19,095
3 Poljska 9,455
4 Bugarska 9,325
5 Rumunija 4,240
6 Afganistan 4,215
7 Rusija 3,720
8 Srbija 3,505
9 Gana 3,170
10 Portugal 2,535
11 Albanija 2,470
12 Italija 2,470
13 Iran 2,460
14 Nigerija 2,370
15 Kosovo 2,140

Nedavni priliv donekle je ublažio tendenciju ubrzanog starenja stanovništva. Ovako, više od polovine stanovništva države Bremen ima više od 50 godina, a više od četvrtine je starije od 60 godina.[16]

Politika

[uredi | uredi izvor]

The Stadtbürgerschaft (skupština opštine) se sastoji od 68 od 83 zakonodavca državnog zakonodavstva, Bremische Bürgerschaft, koji borave u gradu Bremenu. Zakonodavno tijelo biraju građani Bremena svake četiri godine.

Bremen ima reputaciju ljevičarskog grada. Luka, brodogradilišta i srodne industrije održale su veliku i sindikalnu radničku klasu. Ovo se pretočilo u podršku socijaldemokratima, koji se smatraju prirodnom vladajućom strankom Bremena. Međutim, 1980-ih, mehanizacija luke i zatvaranje vodeće gradske brodogradilišta izazvali su krizu zapošljavanja i poljuljali povjerenje tradicionalne biračke stranke. SPD, koji je još 1987. imao 51% glasova, izgubio je efektivnu većinu. Nekada dominantna lijevo-liberalna glasačka podjela, a koaliciona vlada postala je norma.[17] Državom danas upravlja koalicija Socijaldemokratske partije, Zelenih i Ljevice.

U novembru 2019. desničarsku grupu Phalanx 18 zabranio je grad-država Bremen.[18]

Jedan od dva gradonačelnika je izabran za predsjednika Senata i obavlja funkciju načelnika grada i države. Trenutni gradonačelnik je Andreas Bovenschulte.[19]

Administrativna podjela

[uredi | uredi izvor]
Opštine

 Okruzi,

Podokruzi 		Područje Populacija Gustoća

populacije 		Mape
Mitte
(Central)
1
  • Mitte (Centar)
    • Altstadt (Stari grad), uključuje Schnoor
    • Ostertor, dio četvrti (Bremen)
  • Häfen (Luke)
 33.741 km² 17,392 515 / km²

Mitte

Häfen
Süd
(South)
2
  • Neustadt (Novi grad)
    • Alte Neustadt (Stari Novi Grad, blizu Wesera, preko puta grada)
    • Buntentor (staro predgrađe, jugoistočno od Alte Neustadta)
    • Huckelriede, između Buntentora i Habenhausena
    • Hohentor, zapadno od Alte Neustadta
    • Neuenland, sa aerodromom u Bremenu i nekim visokotehnološkim kompanijama

Neustadt, Südervorstadt i Gartenstadt Süd između Alte Neustadta i aerodromskog grada

  • Obervieland [de]
    • Arsten (blizu rijeke Weser, uzvodno)
    • Habenhausen (blizu Wesera, sjeverno od Arstena)
    • Kattenesch (sjeverno od Arstena)
    • Kattenturm (sjeverozapadni dio)
  • Huchting, uglavnom zapadno od rijeke Ochtum
  • Woltmershausen with Rablinghausen, između rijeke Weser i Neustädter Hafena
  • Seehausen, selo u blizini rijeke Weser
  • Strom, selo
 66.637 km² 123,303 1,850 / km²

Neustadt





Huchting





Seehausen

Obervieland





Woltmershausen





Strom
Ost
(East)
3
  • Östliche Vorstadt (Eastern Suburb)
    • Steintor (blizu grada), dio od četvrti (Bremen)
    • Fesenfeld (sjeverni dio Steintora)
    • Peterswerder (sa Weserstadion)
    • Hulsberg (sjeverno od Peterswerdera)
  • Schwachhausen
  • Vahr [de] (sa Aalto-Hochhaus)
  • Horn-Lehe (sa Univerzitetom Bremena)
  • Borgfeld
  • Oberneuland [de]
  • Osterholz
  • Hemelingen
    • Hastedt (blizu Östliche Vorstadt)
    • Sebaldsbrück (istočno od Hastedta)
    • Hemelingen (južno od Sebaldsbrücka, blizu rijeke Weser)
    • Arbergen (istočno od Hemelingen)
    • Mahndorf (istočno od Arbergen)
 108.201 km² 218,843 2,023 / km²

Östliche Vorstadt





Vahr





Borgfeld





Osterholz

Schwachhausen





Horn-Lehe





Oberneuland





Hemelingen
West
4 		56.606 km² 89,216 1,576 / km²

Blockland





Findorff

Walle





Gröpelingen

Nord
(North)
5 		60.376 km² 98,606 1,633 / km²

Burglesum





Blumenthal

Vegesack
Schlachte.
Baumwollbörse (Razmjena pamuka).
Parkhotel u Bürgerparku (centralni park).

Glavne znamenitosti

[uredi | uredi izvor]
  • Mnoge znamenitosti u Bremenu nalaze se u Altstadtu (Starom gradu), ovalnom području okruženom rijekom Weser, na jugozapadu, i Wallgrabenom, nekadašnjim opkopima srednjovjekovnih gradskih zidina, na sjeveroistoku. Najstariji dio Altstadta je jugoistočna polovina, počevši od Marktplatza i završavajući u četvrti Schnoor .
  • Trgom Marktplatz (Tržnica) dominira raskošna fasada Gradske vijećnice Bremena. Zgrada je podignuta između 1405. i 1410. godine u gotičkom stilu, ali je fasada izgrađena dva stoljeća kasnije (1609–12.) u renesansnom stilu. Gradska vijećnica je sjedište predsjednika Senata Bremena. Danas se u njemu nalazi restoran u originalnom dekoru sa gigantskim vinskim bačvama, Ratskeller u Bremenu, a vinska karta ima više od 600 – isključivo njemačkih – vina. Također je dom dvanaest najstarijih vina na svijetu, pohranjenih u originalnim bačvama u Apostel komori. U julu 2004. godine, zajedno sa Bremenskim Rolandom, zgrada je dodata na listu UNESCO-ve svjetske baštine .
  • Dva kipa stoje sa zapadne strane Gradske vijećnice: jedan je kip Bremen Roland (1404.) zaštitnika grada Rolanda s pogledom na katedralu i nosi Durendarta, "mač pravde" i štit ukrašen carski orao. Druga blizu ulaza u Ratskeller je bronzana skulptura Gerharda Marksa (1953.) die Stadtmusikanten (Gradski muzičari), koja prikazuje magarca, psa, mačku i pijetla iz bajke braće Grim.
  • Ostale zanimljive građevine u blizini Marktplatza su Schütting, sala saveza inspirisana flamanskom iz šesnaestog veka, Rathscafé, Raths-Apotheke, Haus der Stadtsparkasse i Stadtwaage, bivša vaga (izgrađena 1588. godine). fasada, te obližnji Essighaus, nekada lijepa renesansna gradska kuća. Fasade i kuće koje okružuju tržni trg bile su prve zgrade u Bremenu koje su nakon Drugog svetskog rata obnovili sami građani Bremena.
  • Katedrala Svetog Petra (13. vijek), istočno od Marktplatza, sa skulpturama Mojsija i Davida, Petra i Pavla i Karla Velikog. Spomenik Bizmarku se takođe nalazi ispred katedrale, koja je jedini spomenik u Njemačkoj koji prikazuje Ota fon Bizmarka u konjičkom formatu.
  • Na Katherinenklosterhofu, sjeverozapadno od katedrale, može se naći nekoliko preostalih tragova manastira Svete Katarine koji datira iz trinaestog veka.
  • Liebfrauenkirche (Crkva Naše Gospe) je najstarija crkva u gradu (11. vijek). Njegova kripta sadrži nekoliko impresivnih murala iz četrnaestog stoljeća.
  • Na kraju Böttcherstraße, uz obalu Weser, stoji Martinikirche (crkva Svetog Martina), gotička zidana crkva izgrađena 1229. godine, a obnovljena 1960. godine nakon uništenja u Drugom svjetskom ratu.[20]
  • Ušuškan između katedrale i rijeke je četvrtina Schnoor, malo dobro očuvano područje krivudavih uličica, ribarskih i brodarskih kuća iz sedamnaestog i osamnaestog vijeka, koje danas zauzimaju kafići, zanatlije i umjetničke galerije. Samostan Svete Birgiteosnovan 2002. je mala zajednica od samo sedam časnih sestara koja nudi smještaj za goste.[21]
  • Schlachte, srednjovjekovna luka Bremena (moderna luka je nekoliko kilometara nizvodno) danas je bulevar uz rijeku sa pabovima i barovima poređanim s jedne strane i obalama Wesera s druge.[22]
  • Četvrt Viertel istočno od starog grada kombinuje nizove bremenskih kuća iz devetnaestog vijeka sa muzejima i pozorištima u Bremenskom kazalištu.[23]
  • Knoops Park koji je jedna od većih zelenih površina u gradu koju mnogi mještani rado posjećuju posebno kada je toplije vrijeme. Postoji i mogućnost iznajmljivanja malih čamaca na vesla usred parka.
  • Nasir Moschee je prva namjenski izgrađena džamija muslimanske zajednice Ahmadija u Bremenu.[24]

Savremenije turističke atrakcije uključuju:

  • Naučni centar Universum, muzej moderne nauke
  • Rhododendron-Park Bremen, velika zbirka rododendrona i azaleja ; također uključuje botaničku baštu
  • Botanika, muzej prirode u okviru Rhododendron-Park Bremen koji pokušava biti isto što i Universum, ali za biologiju
  • Beck's Brewery, obilasci su dostupni javnosti koji uključuju degustaciju piva
  • Kunsthalle Bremen, umjetnički muzej sa slikama iz devetnaestog i dvadesetog stoljeća, koji održavaju građani Bremena
  • Muzej Focke,[25] muzej umjetnosti i kulturne historije
  • Übersee Museum Bremen je prirodoslovni i etnografski muzej u blizini Glavnog kolodvora Bremen.
  • Muzej moderne umjetnosti Weserburg, muzej moderne umjetnosti smješten u sredini rijeke Weser[26]

Strukture

[uredi | uredi izvor]
Fallturm (Drop Tower) Univerziteta u Bremenu

Freie Waldorfschule u Bremen-Sebaldsbrücku bila je prva njemačka škola izgrađena prema standardu niskoenergetske zgrade Passivhaus.[27]

Ekonomija

[uredi | uredi izvor]

Prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj, Bremen je 2013. imao BDP po glavi stanovnika od 53.379 dolara, što je više od prosjeka Njemačke u cjelini. Radi poređenja, Svjetska banka je 2013. izvijestila da je Njemačka imala BDP po glavi stanovnika od 46.268 dolara, a ukupna EU je imala BDP po glavi stanovnika od 35.408 dolara u istoj godini.[28]

Bremen je drugi razvojni centar regije, nakon Hamburga. Dio je proizvodne mreže Airbus SAS-a i tu se odvija opremanje jedinica krila za sve širokotrupne Airbus avione i izrada malih dijelova od lima. Sklapanje konstrukcije, uključujući i metalne klapne za sletanje, je još jedna žarišna tačka. U okviru proizvodnje Airbus A380, ovdje se vrši montaža zakrilaca (sistema visokog dizanja). Predfinalna montaža dijela trupa (isključujući kokpit) vojnog transportnog aviona A400M odvija se prije isporuke u Španiju.[29]

Zgrada MZH, kampus Univerziteta u Bremenu

Više od 3.100 ljudi zaposleno je u Airbusu u Bremenu, to ih čini kao drugo najveće sjedište po veličini Airbusa u Njemačkoj. Kao dio Centra izvrsnosti – Wing/Pylon, Bremen je odgovoran za dizajn i proizvodnju sistema visokog dizanja za krila Airbus aviona. Ovdje je uspostavljen cijeli procesni lanac za elemente visokog dizanja, uključujući projektnu kancelariju, tehnološki inženjering, fiziku leta, sistemski inženjering, razvoj strukture, verifikacione testove, montažu konstrukcije, opremanje krila i konačnu isporuku do finalne montažne linije. Osim toga, Bremen proizvodi dijelove od lima kao što su obujmice i potisni vrhovi za sve Airbusove avione kao dio Centra izvrsnosti – trup i kabina.[30]

U Bremenu se nalazi pogon EADS Astrium i sjedište OHB-System- a, odnosno prve odnosno treće svemirske kompanije Evropske unije.

U Bremenu postoji i Mercedes-Benz fabrika, koja proizvodi serije automobila C, CLK, SL, SLK i GLK.[31]

Beck & Co 's headlines piva Beck's i St Pauli Girl piva se kuhaju u Bremenu. U prošlim vijekovima, kada je bremenska luka bila "ključ Evrope", grad je imao i veliki broj uvoznika vina, ali se taj broj sveo na nekoliko vina. Osim toga, postoji još jedna veza između Bremena i vina: prije oko 800 godina ovdje su se proizvodila kvalitetna vina. Najveći vinski podrum na svijetu nalazi se u Bremenu (ispod glavnog gradskog trga), koji se nekada govorilo da sadrži preko milion boca, ali tokom Drugog svetskog rata okupatorske snage su izvršile napad na podrum.

Veliki broj kompanija za proizvodnju ili trgovinu hranom nalazi se u Bremenu sa svojim njemačkim ili evropskim sjedištem: Anheuser-Busch InBev (Beck's Brewery), Kellogg's, Kraft Foods (Kraft, Jacobs Coffee, Milka Chocolate, Milram, Miràcoli), Frosta (mrznuta hrana), Nordsee (lanac morske brze hrane), Melitta Kaffee, Eduscho Kaffee, Azul Kaffee, Vitakraft (proizvodi za kućne ljubimce i hrana za mačke, pse, ptice, ribe, glodare i druge kućne ljubimce), Atlanta AG (Chiquita banana), čokoladar Hačez (fina čokolada i konfeserija), feodora čokolada.

Bremer Woll-Kämmerei (BWK), svjetska operativna kompanija za proizvodnju vune i trgovinu vunom i sličnim proizvodima, ima sjedište u Bremenu.

Glavni kolodvor Bremena.

Transport

[uredi | uredi izvor]
Mapa od S-Bahna u Bremenu

Bremen ima međunarodni aerodrom koji se nalazi 3 km južno od centra grada.

Tramvaje u Bremenu i lokalne autobuske usluge nudi Bremer Straßenbahn AG, često skraćeno BSAG, pružatelj javnog prijevoza za Bremen.[32]

S-Bahn Bremen pokriva metropolitansku regiju Bremen/Oldenburg, od Bremerhavena na sjeveru do Twistringena na jugu i od Oldenburga na zapadu, sa središtem na Glavnoj stanici Bremena. U funkciji je od 2010.[33] Ova mreža ujedinila je postojeći regionalni transport u Bremenu kao i okolnim gradovima, uključujući Bremerhaven, Delmenhorst, Twistringen, Nordenham, Oldenburg i Verden an der Aller. Mreža se u potpunosti nalazi na području Transportnog udruženja Bremen-Donja Saska, čija se tarifna struktura primjenjuje.

Događaji

[uredi | uredi izvor]
  • 8. avgusta 1992. na Weserstadionu, Michael Jackson je izveo nastup u sklopu svoje Dangerous World Tour. Bio je to jedan od njegova tri nastupa u Bremenu, a na svojoj sljedećoj i posljednjoj turneji započeo je sljedeću turneju History World Tour u Bremenu.
  • Svake godine od 1036. godine, u posljednje dvije sedmice oktobra, Bremen je bio domaćin Freimarkta („Slobodna pijaca“), jednog od najstarijih na svijetu, a u Njemačkoj jednog od danas najvećih festivala na sajmu koji se neprestano obilježava.
  • Bremen je domaćin jedne od četiri velike godišnje tehno parade, Vision Parade.
  • Bremen je takođe domaćin biciklističke trke "Bremer 6 Tage Rennen" u Areni Bremen.
  • Svake godine grad je domaćin mladim muzičarima iz cijelog svijeta, koji sviraju u Međunarodnom omladinskom simfonijskom orkestru Bremena (IYSOB).
  • 12. marta 1999. godine, rok bend Kiss je svirao uživo u Bremenu. Prije nastupa, vatrogasni zapovjednik im je rekao da ne koriste nikakav vatromet. Nisu koristili nikakav vatromet do samog kraja, kada su zapalili sav vatromet odjednom. Zbog toga im je sada zabranjeno da nastupaju u Bremenu.
  • Bremen je bio domaćin RoboCup takmičenja 2006. godine.
  • Bremen je bio domaćin 32. Deutscher Evangelischer Kirchentag, 20-24. maja 2009.
  • Bremen je bio domaćin 50. Međunarodne matematičke olimpijade (IMO) od 10. do 22. jula 2009.[34]
  • Rolling Stonesi su album uživo nazvali "Bridges to Bremen", koji je snimljen 1998. u Bremenu.

Sport

[uredi | uredi izvor]
Weser-Stadion je domaći teren Werder Bremena

Bremen je dom fudbalskog tima Werder Bremen, koji je osvojio Njemačko prvenstvo po četvrti put i Njemački Kup po peti put 2004. godine, što ih čini tek četvrtim timom u historiji njemačkog fudbala koji je osvojio duplo prvenstvo; klub je osvojio njemački nogometni kup po šesti put 2009. godine. Samo je Bayern Minhen osvojio više titula. U finalnom meču sezone 2009/10, Werder Bremen je izgubio od Bayern Minhena. Domaći stadion SV Werder Bremen je Weserstadion, nogometni stadion koji je gotovo potpuno okružen solarnim ćelijama. To je jedna od najvećih zgrada u Evropi koja isporučuje alternativnu energiju.

Obrazovanje

[uredi | uredi izvor]

Sa 18.000 studenata,[35] Univerzitet u Bremenu je najveći univerzitet u Bremenu, a također je dom međunarodnog Goethe-Instituta i Fallturm Bremena. Osim toga, Bremen ima Univerzitet umjetnosti i Univerzitet primijenjenih nauka u Bremenu. Godine 2001. osnovan je privatni univerzitet Jacobs u Bremenu. Sve glavne njemačke istraživačke fondacije imaju institute u Bremenu, s fokusom na morske nauke: Društvo Max Planck s Institutom Max Planck za morsku mikrobiologiju i naučna zajednica Gottfried Wilhelm Leibniz sa Centrom za tropsku morsku ekologiju (zmt).[36] Alfred-Wegener-Institut Udruženja Helmholtz sa sjedištem u Bremerhavenu blisko surađuje sa spomenutim institutima, posebno u okviru MARUM-a[37] centra za morske okolišne nauke, pridruženog Univerzitetu u Bremenu.

Razno

[uredi | uredi izvor]
  • U decembru 1949. Bremen je bio domaćin ciklusa predavanja Einblick in das, koji je napisao filozof Martin Heidegger, u kojem je Hajdeger predstavio svoj koncept „četvorostrukosti“ zemlje i neba, bogova i smrtnika. Ovo je ujedno bio i Heideggerov prvi angažman u javnom govoru nakon što su ga vlasti s mjesta profesora u Freiburgu.
  • Bremen je povezan sa bajkom braće Grim, gradskih muzičara iz Bremena, iako u priči zapravo nikada ne stignu do Bremena.
  • Film Nosferatu, eine Symphonie des Grauens iz 1922. smješten je uglavnom u Bremen.
  • U julu 2022, Yorushika je objavio pjesmu pod nazivom Bremen.

Gradovi partneri

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Museums and Galleries – bremen.de". www.bremen.de. Pristupljeno 28. 8. 2015.
  2. ^ "Bremen city report". Pristupljeno 28. 8. 2015.[mrtav link]
  3. ^ "Bremen – Made in Bremen". www.bremen.de. Pristupljeno 28. 8. 2015.
  4. ^ a b "Statistisches Jahrbuch 2016" (PDF). Statistisches Landesamt Bremen. Pristupljeno 4. 7. 2017.
  5. ^ 100 schräge Fakten über diese Stadt.
  6. ^ "Wetterrekorde" (jezik: njemački). Wetterdienst.de. Pristupljeno 10. 2. 2016.
  7. ^ "Wetter und Klima im Überblick" (jezik: njemački). Deutscher Wetterdienst.
  8. ^ "Wetter und Klima im Überblick" (jezik: njemački). Deutscher Wetterdienst. Arhivirano s originala, 23. 9. 2015. Pristupljeno 9. 1. 2015.
  9. ^ "Datenbankabfrage ausgewählter DWD Stationen Deutschlands" (jezik: njemački). SKlima. Pristupljeno 10. 2. 2016.
  10. ^ "Wetter im Rückblick" (jezik: njemački). wetteronline. Pristupljeno 10. 2. 2016.
  11. ^ "Dekaden – Rekorde der DWD – Stationen – Wetterwerte – Deutschland". Vorhersagezentrale.de. Arhivirano s originala, 31. 3. 2022. Pristupljeno 16. 3. 2022.
  12. ^ "Archived copy". www.dwd.de. Arhivirano s originala, 18. 10. 2014. Pristupljeno 26. 1. 2022.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  13. ^ "Demographic statisticsRegion BREMEN, population density, population, average age, families, foreigners". ugeo.urbistat.com. Pristupljeno 19. 5. 2021.
  14. ^ "Bevölkerung mit Migrationshintergrund I", (German).
  15. ^ "Ausländer in Bremen nach Herkunftsländern 2021". Statista (jezik: njemački). Pristupljeno 23. 5. 2022.
  16. ^ "Bevölkerung in Bremen nach Altersgruppen". Statista (jezik: njemački). Pristupljeno 19. 5. 2021.
  17. ^ Buse, Dieter K. (1. 1. 2005). The Regions of Germany: A Reference Guide to History and Culture. Greenwood Publishing Group. ISBN 978-0-313-32400-0.
  18. ^ "Bremen bans right-wing group Phalanx 18 | DW | 20.11.2019". Deutsche Welle.
  19. ^ "Bovenschulte zu Bremens Bürgermeister gewählt". Der Spiegel. 15. 8. 2019. Pristupljeno 2. 3. 2021.
  20. ^ "St. Martin's Church". Bremen-tourism.de. Arhivirano s originala, 15. 1. 2014. Pristupljeno 14. 1. 2014.
  21. ^ "Birgittenkloster" (jezik: njemački). Katholischer Gemeindeverband in Bremen. Arhivirano s originala, 7. 1. 2014. Pristupljeno 7. 1. 2014.
  22. ^ "Schlachte Embankment". bremen-tourism.de. Pristupljeno 5. 1. 2014.
  23. ^ "Schlachte Embankment". bremen-tourism.de. Pristupljeno 5. 1. 2014.
  24. ^ "Nasir Moschee in Stuhr-Brinkum". Pristupljeno 10. 6. 2014.
  25. ^ "Focke Museum". Arhivirano s originala, 17. 5. 2014. Pristupljeno 22. 2. 2009.
  26. ^ "Weserburg: Weserburg". weserburg.de.
  27. ^ Wolfgang Feist (27. 5. 2007). "Passivhaus-Schulgebäude" [Passive house school building] (jezik: njemački). Passive House Institute. Arhivirano s originala, 27. 8. 2007. Pristupljeno 30. 5. 2007.
  28. ^ "GDP per capita (current US$) – Data". worldbank.org.
  29. ^ "EADS in Germany". Eads.com.
  30. ^ "Airbus in Germany". Airbus.com. Arhivirano s originala, 16. 1. 2010.
  31. ^ "Mercedes-Benz Bremen Plant". www.daimler.com. Arhivirano s originala, 14. 4. 2010.
  32. ^ "BSAG Public transportation in Bremen" (jezik: njemački). bsag.de.
  33. ^ "Regio-S-Bahn in Bremen gestartet" [Regio-S-Bahn in Bremen started] (jezik: njemački). Radio Bremen. 12. 12. 2010. Arhivirano s originala, 14. 12. 2010.
  34. ^ "Message of Greeting". Imo2009.de. Pristupljeno 18. 6. 2009.
  35. ^ "Zahlen und Fakten zur Universität" (jezik: njemački). University of Bremen. Arhivirano s originala, 20. 10. 2011. Pristupljeno 16. 10. 2011.
  36. ^ "Center for Tropical Marine Ecology (zmt)". Arhivirano s originala, 27. 10. 2011. Pristupljeno 13. 11. 2022.
  37. ^ MARUM

Bibliografija

[uredi | uredi izvor]
  • Tristam Carrington-Windo, Katrin M. Kohl (1998). A Dictionary of Contemporary Germany. Routledge (UK). str. page 64. ISBN 1-57958-114-5. }
  • Claus Christian (2007): A photographic excursion through Bremen, Bremen-North, Bremerhaven, Fischerhude and Worpswede, ISBN 978-3-00-015451-5
  • Dannenberg, Hans-Eckhard; Schulze, Heinz-Joachim (1995). Geschichte des Landes zwischen Elbe und Weser vol. 1 Vor- und Frühgeschichte. Stade: Landschaftsverband der ehem. Herzogtümer Bremen und Verden. ISBN 978-3-9801919-7-5.
  • Dannenberg, Hans-Eckhard; Schulze, Heinz-Joachim (1995). Geschichte des Landes zwischen Elbe und Weser vol. 2 Mittelalter (einschl. Kunstgeschichte). Stade: Landschaftsverband der ehem. Herzogtümer Bremen und Verden. ISBN 978-3-9801919-8-2.
  • Dannenberg, Hans-Eckhard; Schulze, Heinz-Joachim (2008). Geschichte des Landes zwischen Elbe und Weser vol. 3 Neuzeit. Stade: Landschaftsverband der ehem. Herzogtümer Bremen und Verden. ISBN 978-3-9801919-9-9.
  • Herbert Schwarzwälder (1995), Geschichte der Freien Hansestadt Bremen. Vol. I – V. Bremen: Edition Temmen [de], ISBN 3-86108-283-7

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Bremerhaven, Cuxhaven Hamburg
Oldenburg Lüneburg
   Bremen    
Osnabrück Bielefeld Hanover
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Bremen&oldid=3573086"