Idi na sadržaj

Apijan

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Apijan iz Aleksandrije (grčki jezik: Αππιανός, latinski jezik: Appianus Alexandrinus, oko 95 – 165. godine), je bio historičar antičkog Rima grčkog porijekla. Živio je i djelovao u vrijeme vladavina rimskih imperatora Trajana, Hadrijana i Antoninusa Piusa.

Život

[uredi | uredi izvor]

Apijan je rođen oko 95. godine u Aleksandriji. Sam navodi da je nakon obavljanja najviših dužnosti u rimskoj procinciji Egipat, oko 120. godine otišao u Rim gdje je obavljao advokatsku praksu i to u predmetima pred rimskim imperatorima. Oko 147. godine postavljen je za prokuratora, najvjerovatnije u Egiptu, prema preporuci njegovog prijatelja Markusa Kornelijusa Fronta (Marcus Cornelius Fronto). Mjesto prokuratora bilo je rezervisano za pripadnike viteške klase (equites).

Svoje djelo "Historija Rima" (grčki Ῥωμαϊκά), napisao je na grčkom jeziku i to tzv. aleksandrijskom dijalektu (još i helenistički - Κοινὴ Ἑλληνική). Historija Rima sastoji se od 24 knjige napisane do 165. godine. Apijanova historija više je zbirka monografija nego hronološki slijed događaja. U svom radu je Apijan predstavio nekoliko ličnosti i zemalja pokrivajući razdoblje od najranijih vremena do rimskih osvajanja. Djelo mu je polovično sačuvano kroz vijekove; neke knjige su sačuvane u potpunosti, od nekih postoje bizantinski prijepisi a od ostalih su preživjeli fragmenti.

Apijanov književni stil nije atraktivan ali je sadržaj njegovog djela veoma vrijedan, naoročito oni dijelovi koji se odnose na period rimskih građanskih ratova. Građanski ratovi, u pet knjiga, pokrivaju period kraja Rimske Republike.

U Historiji Rima Apijan rijetko navodi svoje izvore ali očito se nije oslanjao samo na jedan. Može se prepoznati da je npr. koristio govor Marka Antonija nakon Cezarove smrti i da je kritikovao nepotpunost Avgustovih Komentara o ilirskim ratovima. U značajnoj mjeri poslužio se i radovima historičara iz vremena prije njegovog kao što su Polibije, Dionizije iz Halikarnasa, Livije, i drugi.

Apijanovi opisi Ilira i odnosa Rima sa njihovim susjedima na drugoj strani Jadranskog mora važan su izbor podataka o historiji zapadnog Balkana.

Izvori i vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]