Prijeđi na sadržaj

Zvonimir Milčec

Izvor: Wikipedija

Zvonimir Milčec (Zagreb, 1938.) hrvatski književnik, najpoznatiji po svojim djelima posvećenim gradu Zagrebu, te pisac za djecu

Životopis

[uredi | uredi kod]

Zvonimir Milčec, književnik i novinar, rođen (3.rujna 1938.) u Zagrebu, gdje se i školovao (srednja grafička škola, studirao na VPŠ-u; u Beogradu je završio novinarsku školu. Cijeli radni vijek bio profesionalni novinar, radio kao reporter, kolumnist, urednik izdanja i pomoćnik glavnog urednika u Večernjem listu, te glavni urednik dvotjednika Zagrebački trg. Desetak godina bio je stalni kolumnist Jutarnjeg lista, pa ponovo kolumnist Večernjeg lista. Sada piše kolumne na više web stranica i portala, a upravo je završio knjigu o zagrebačkom Zoološkom vrtu. Nagrađen je novinarskom nagradom za životno djelo Otokar Keršovani 2009., dobio književne nagrade: Grigor Vitez 1976. i Mlado pokoljenje 1977., te Nagradu grada Zagreba 1994.. Napisao romane U Zagrebu prije podne i Čovjek od novina, te knjigu pripovijetka Tekuće priče. Od dječje literature napisao romane Zvižduk s Bukovca, Posljednji zvižduk, Priča o novinama i Tajna krvavog nosa. Kao tematske cjeline objavio je u knjigama i cijelu biblioteku feljtona, podlistaka i kolumni o Zagrebu.

Većina knjiga izašla mu je u ponovljenim izdanjima. Prevođen je na ruski i poljski, engleski i njemački, a neke su knjige poslužile kao predlošci za televizijske dokumentarne serije, igrano-dokumentarne filmove i kratke umjetničke filmove, a za što je autor ujedno i scenarist zajedno s redateljem Mladenom Juranom.

Cjelokupni književni i novinarski rad Zvonimira Milčeca vezan je uz rodni Zagreb i apsolutni je rekorder u objavljenim podliscima i kolumnama o Zagrebu po novinama (više od pedeset godina redovito svaki tjedan). Sudjelovao u inicijativi podizanja spomenika Mariji Jurić Zagorki u Tkalčićevoj (rad akademskog kipara Stjepana Gračana), 1991., aktivan u povratku Fernkornovog spomenika banu Jelačiću 1990., a zahvaljujući njegovoj inicijativi i organizaciji Zagreb se 1988. odužio Augustu Šenoi, postavljanjem brončanog spomenika Marije Ujević u pjesnikovoj rodnoj Vlaškoj ulici.

Beletristika

[uredi | uredi kod]
  • Zvižduk s Bukovca, roman za djecu (1975.)
  • U Zagrebu prije podne, roman (1979.)
  • Posljednji zvižduk, roman za djecu (1980.)
  • Priča o novinama, roman za djecu (1987.)
  • Zvižduk s Bukovca i Posljednji zvižduk u zajedničkoj knjizi (1992.)
  • Čovjek od novina, roman (1997.)
  • Tekuće priče, pripovijetke (2002.)
  • Tajna krvavog nosa, roman za djecu (2009.).

Feljtonistika

[uredi | uredi kod]
  • Zadnja pošta Zagreb (1973.)
  • Pozdravi doma (1975.)
  • Zagreb je Zagreb (1981.)
  • Dinamovo proljeće (1982.)
  • ZGode (1985.),
  • Dolac (1985.)
  • Pozdrav iz Zagreba 1986.)
  • Pješak u Zagrebu (1988.)
  • Galantni Zagreb (1989.)
  • Zagrebačka linija fronte, (1992.)
  • Od Zagreba su ljepše samo Zagrepčanke (1993.)
  • Zagreb je inače lijep (2001.)
  • Fakat Zagreb (2004.),
  • Seniori (2005.),
  • Volite li Zagreb (uz hrvatski, na engleskom i njemačkom jeziku 2007.)
  • Moj zagrebački rukopis - 50 godina s gradom (2007.)
  • Zagrepčani i vaši i naši (2008.)

Publicistika

[uredi | uredi kod]
  • Piti ili ne piti (1968.),
  • Povratak bana (1990.)
  • Nečastivi na kotačima (1991.)
  • Zagrebački gradonačelnici (1993.)
  • Pliva - 70 godina najveće farmaceutske kuće (1997.)

Scenariji (TV)

[uredi | uredi kod]
  • Zadnja pošta Zagreb (dokumentarni serijal, redatelj Mladen Juran 1976.-79.)
  • Priča iz Maksimirske šume (srednjemetražni igrani film M. Jurana 1978.)
  • Pozdrav iz Zagreba (dokumentarno-igrani serijal, red. M. Juran 1984.-86.)
  • Stari album L.P-ija (glazbeni igrani film, red. M.Juran 1985.)
  • Esplanada (šezdesetogodišnjica prestižnog hotela 1985.)

Scenariji (kino-filmovi)

[uredi | uredi kod]
  • Uzlet (dokumentarni film, red. M. Juran, snimatelj Branko Blažina 1976.)
  • Ne gledaj gore (kratki dokumentarac, red. M. Juran, snimatelj Tomislav Pinter 1979.)
  • Strah u dolini potoka Bliznec (dokumentarac, red. M. Juran 1985.)