Westminsterska opatija

Palača, opatija i Crkva sv. Margarete u Westminsteru
Svjetska baština – UNESCO
Registriran:	1987. (11. zasjedanje)
Vrsta:	Kulturno dobro
Mjerilo:	i, ii, iv
Ugroženost:	no
Referenca:	UNESCO

Zborna crkva Svetog Petra u Westminsteru, poznatija kao Westminsterska opatija je crkva, koja se smatra katedralom, a izgrađena u pretežno gotičkom stilu, i nalazi se u londonskom Bouroghu City of Westminster, zapadno od Westminsterske Palače. To je tradicionalno mjesto krunidbe i pokopa vladara Ujedinjenog kraljevstva.

Opatija po noći

Povijest

Opatija za procesije vitezova iz Batha, na Canalettovoj slici iz 1749.

Plan opatije iz 1984.

Prema legendi 616. je na tom mjestu, tada poznatom kao Otok Thorney, podignuta crkva posvećena ukazanju Svetog Petra od strane ribara na rijeci Temzi zbog čega je stoljećima postojala tradicija donošenja lososa kao poklona u crkvu. Iako priča o crkvi nije dokazana, činjenica je da je kralj Edgar potpomagao komunu benediktinskih redovnika koja je na tome mjestu postojala oko 970. godine. Crkvu je gradio kralj Edward Ispovjednik između 1045.-1050. Crkva je posvećena 28. prosinca 1065. neposredno prije Edwardovog pogreba i krunidbe kralja Harolda Godwinsona. Prva slika Opatije sa pripadajućom palačom, koja je ikada napravljena nalazi se na tapiseriji iz Bayeuxa.

Opat i redovnici Westminsterske opatije, koja se nalazila neposredno uz Westminstersku kraljevsku palaču, su nakon Normanskog osvajanja Engleske postali snažna sila. Često su obavljali razne poslove za kralja i dvor pa su slijedom toga postali vrlo utjecajni.

Kralj Henry III naredio je 1245. preuređenje crkve u gotičkom stilu u čast i kao svetište pokojnog kralja Edwarda Ispovjednika i kao svoju vlastitu grobnicu. Rad na preuređenju trajao je od 1245. pa sve do 1517. i glavnina je dovršena za vlasti kralja Richard II Henry VII dodao je kapelu posvećenu Djevici Mariji (poznatu kao Kapela Henrya VII.)

Iako je opatija, kao i mnogi drugi samostani, odlukom kralja Henrya VIII bila zatvorena, Henry VIII ju je, zbog njene važnosti i povijesti, izuzeo i stavio pod svoju direktnu kontrolu. Kraljica Elizabeta I. ju je također držala pod vlastitom kontrolom i nazvala ju sadašnjim imenom Univerzitetskom Crkvom Svetog Petra.

Tijekom četrdesetih godina 17. stoljeća crkva je doživjela velika oštećenja koja su počinili puritanci, no zaštićena je ponovno za vrijeme Olivera Cromwella koji je tamo pokopan 1658., da bi 1661. bio iskopan i obješen na obližnja vješala.

Dva zapadna tornja opatije izgrađena su između 1722. i 1745. Nacrt za njih napravio je Nicholas Hawksmoor. Izgrađeni su od portlandskog kamena u gotičkom stilu. Slijedeće preuređenje odvijalo se u 19. stoljeću pod vodstvom Sir Georgea Gilberta Scotta.

Do 19. stoljeća Westminsterska opatija je bila treće najbolje učilište u Engleskoj, uz Oxford i Cambridge. Baš tu je prevedena trećina Starog zavjeta i druga polovica Biblije kralja Jamesa. Također, u opatiji je sastavljena Novoengleska Biblija u 20. stoljeću.

Krunidbe

Kraljevska stolica kralja Edwarda I.

Grobnica Henrya III u Opatiji. Henry je postao kralj Engleske sa samo devet godina i vladao je od 1216. do 1272.

Od krunidbe kralja Harolda II. i Wiliama Osvajača 1066. svi engleski kraljevi (osim Jane Grey, Edwarda V i Edwarda VII), okrunjeni su u opatiji. Canterburyjski nadbiskup bio je uvijek bio važna karika u krunidbi. Kraljevska stolica kralja Edwarda I, koja se i sada nalazi u opatiji, je stolica na kojoj bivaju okrunjeni svi vladari.

Pokopi i komemoracije

Westminsterska Opatija sa zapada

Kralj Henry III. obnovio je opatiju kao svetište posvećeno kralju Edwardu Ispovjedniku i u nju je položio njegove ostatke i predmete. Sam Henrik III. pokopan je nedaleko od Edvarda III. gdje leže i ostali kraljevi sa njihovim obiteljima. Iako je najviše engleskih vladara pokopano u opatiji, neki i nisu. Na primjer, kralj Henry VIII i Charles I pokopani su u Kapeli svetog Georga u Zamku Windsor kao i svi ostali vladari nakon Georga II.

Originalni grob Edwarda III otkriven je 2005. ispod mozaika koji je izrađen 1268. ispred Glavnog oltara. Mnoge druge grobnice iz 13. i 14. stoljeća pronađene su korištenjem specijalne tehnike.

Plemstvo je pokapano u sporednim kapelama, a redovnici i druge osobe povezane sa opatijom u prostorijama samostana i na drugim mjestima u okviru opatije. Jedan od njih je i čuveni engleski pjesnik Geoffrey Chaucer koji je za života bio u opatiji uposlen kao rukovoditelj kraljevskih radova. Ostali pjesnici pokopani su oko Chaucera pa je taj dio danas poznat kao Pjesnički kutak. Opatijini glazbenici kao Henry Purcell također su pokopani u opatiji. Velika je čast biti pokopan ili imati komemoraciju u opatiji. Osobe pokopane bili su raznih zanimanja: pjesnici, arhitekti, fizičari, admirali, znanstvenici i dr. A to su:

Pokopani

Sjeverni ulaz u opatiju

Ulaz Clement Attlee 1. grof Attlee Angela Georgina Burdett-Coutts Charles Darwin James Clerk Maxwell Joseph John Thomson Edward Ispovjedač Ben Jonson David Livingstone Sir Isaac Newton Ernest Rutherford, 1. baron Rutherford William Thomson, 1. baron Kelvin Nepoznati ratnik George Villiers, 1. vojvoda od Buckinghama Ludovic Stewart, 2. vojvoda od Lennoxa Thomas Tompion George Graham Sjever William Ewart Gladstone William Pitt, 1. grof od Chathama William Pitt Mlađi Jug Pjesnički kutak Robert Adam Robert Browning William Camden Thomas Campbell Geoffrey Chaucer William Congreve Abraham Cowley William Davenant Charles Dickens John Dryden Adam Fox David Garrick John Gay George Frederick Händel Thomas Hardy

Dr Samuel Johnson Rudyard Kipling Thomas Macaulay John Masefield Laurence Olivier, Baron Olivier Thomas Parr Dante Gabriel Rossetti Richard Brinsley Sheridan Edmund Spenser Alfred Tennyson, 1. baron Tennyson Samostani Aphra Behn Mjesto zbora (sjeverno) Henry Purcell Ralph Vaughan Williams Komemorirani William Shakespeare, pokopan u mjestu Stratford-on-Avon Sir Winston Churchill, pokopan u Bladonu, Oxfordshire Sir Roland Hill (u kepeli Sv. Pavla), pokopan na groblju Highgate, London Benjamin Disraeli, 1. grof od Beaconsfielda, pokopan na imanju Hughenden Manor, Buckinghamshire Adam Lindsay Gordon, pokopan u Australiji Paul Dirac, pokopan na Floridi Oscar Wilde, pokopan u Parizu [1] Henry Wadsworth Longfellow, pokopan u mjestu Cambridge, Massachusetts Deset kršćanskih mučenika 20. stoljeća iz cijelog svijeta predočeni su u obliku kipova iznad Velikih zapadnih vrata. Otkriveni su 1998., poredani redom s lijeva na desno: Maksimilijan Kolbe Manche Masemola Janani Luwum Velika vojvodkinja Elizabeta Fjodorovna Martin Luther King, Jr. Óscar Romero Dietrich Bonhoeffer Esther John Lucian Tapiedi Wang Zhiming Premješteni Ove osobe su bile pokopane u opatiji no ekshumirane su po naredbi Karla II.: Oliver Cromwell Robert Blake, admiral

Škole

Škola Westminster i Škola zbora Westiminsterske opatije su dvije škole koje se nalaze u opatiji. Školu Westminster osnovali su Benediktinci još 1179.

Stranica iz života

Opatija je sveučilišna crkva organizirana u Sveučilište Sv. Petra koja na čelu ima dekana, četiri kanonika, sedamnaestoro administrativnog osoblja, kao i dvanaest vikara i deset članova zbora.

Popis opata, dekana i biskupa Westminstera

Zapadna Vrata Opatije osunčana

Opati
Edwin	1049 – c. 1071
Geoffrey od Jumiègesa	c. 1071 – c. 1075
Vitalis of Bernay	c. 1076 – 1085
Gilbert Crispin	1085 – 1117
Herbert	1121 – c. 1136
Gervase de Blois	1138 – c. 1157
Laurence od Durhama	c. 1158 – 1173
Walter od Winchestera	1175 – 1190
William Postard	1191 – 1200
Ralph de Arundel (alias Papillon)	1200 – 1214
William de Humez	1214 – 1222
Richard de Berkying	1222 – 1246
Richard de Crokesley	1246 – 1258
Phillip de Lewisham	1258
Richard de Ware	1258 – 1283
Walter de Wenlok	1283 – 1307
Richard de Kedyngton (alias Sudbury)	1308 – 1315
William de Curtlyngton	1315 – 1333
Thomas de Henley	1333 – 1344
Simon de Bircheston	1344 – 1349
Simon de Langham	1349 – 1362
Nicholas de Litlyngton	1362 – 1386
William de Colchester	1386 – 1420
Edmund Kyrton	1440 – 1462
George Norwich	1463 – 1469
Thomas Millyng	1469 – 1474
John Esteney	1474 – 1498
George Fascet	1498 – 1500
John Islip	1500 – 1532
William Boston	1533 – 1540
Bikup intra-Reformacija
Thomas Thirlby	1540 – 1550
Dekani intra-Reformacija
William Benson (Opat Boston)	1540 – 1549
Richard Cox	1549 – 1553
Hugh Weston	1553 – 1556
Opati restored by Mary I.
John Feckenham	1556 – 1559
Dekani post-Reformacija
William Bill	1560 – 1561
Gabriel Goodman	1561 – 1601
Lancelot Andrewes	1601 – 1605
Richard Neile	1605 – 1610
George Montaigne	1610 – 1617
Robert Tounson	1617 – 1620
Ben Williams	1620 – 1644
Richard Steward (nikad postavljen)	1644 – 1651
John Earle	1660 – 1662
John Dolben	1662 – 1683
Thomas Sprat	1683 – 1713
Francis Atterbury	1713 – 1723
Samuel Bradford	1723 – 1731
Joseph Wilcocks	1731 – 1756
Zachary Pearce	1756 – 1768
John Thomas	1768 – 1793
Samuel Horsley	1793 – 1802
William Vincent	1802 – 1815
John Ireland	1816 – 1842
Thomas Turton	1842 – 1845
Samuel Wilberforce	1845
William Buckland	1845 – 1856
Richard Chenevix Trench	1856 – 1864
Arthur Penrhyn Stanley	1864 – 1881
George Granville Bradley	1881 – 1902
Joseph Armitage Robinson	1902 – 1911
Herbert Edward Ryle	1911 – 1925
William Foxley Norris	1925 – 1937
Paul de Labilliere	1938 – 1946
Alan Don	1946 – 1959
Eric Symes Abbott	1959 – 1974
Edward Carpenter, KCVO	1974 – 1985
Michael Mayne, KCVO	1986 – 1996
(Arthur) Wesley Carr, KCVO	1997 – 2006
John Hall	2006 -

Povezano

• Popis poznatih groblja
• Nepoznati Ratnik
• Katedrala u Salisburyju

Literatura

• Simon Bradley i Nikolaus Pevsner: The Buildings of England - London 6: Westminster pp. 105–207. Yale University Press 2003. ISBN 0-300-09595-3.

Vanjske veze

Westminsterska opatija na Wikimedijinoj ostavi

• Satellite view of Westminster Abbey at WikiMapia
• Westminster Abbey
• Keith Short - Sculptor Images of stone carving for Westminster Abbey