Rogaška Slatina

Rogaška Slatina
	Razglednica iz 1907.Razglednica iz 1907.
	Koordinate: 46°13′N 15°38′E / 46.217°N 15.633°E
Država	Slovenija
Pokrajina	Štajerska
Statistička regija	Savinjska
općina	Opčina Rogaška Slatina
	Površina
- Ukupna	5.4 km²
Visina	223
	Stanovništvo (2013.)
- Urbano područje	5 128
- Urbana gustoća	949.6 stan./km²
Vremenska zona	UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj	3250
	Službene stranice; www.rogaska-slatina
Karta
	Rogaška Slatina

Rogaška Slatina (njemački: Rohitsch-Sauerbrunn) je ladanjski gradić od 5 128 i administrativni centar istoimene Občine Rogaška Slatina u istočnoj Sloveniji.^[1]

Rogaška Slatina je vijekovima poznata kao lječilište zbog brojnih termalnih izvora bogatih magnezijem, a od 19. vijeka i zbog istoimene staklarne.^[2]

Geografske karakteristike

Rogaška Slatina leži na jugoistoku slovenske pokrajine Štajerske, gotovo na samoj granici sa Hrvatskom. Sam gradić se smjestio u kotlini između brda Haloze u gornjem toku rijeke Sutle.

Rogaška Slatina je udaljena oko 30 km istočno od Celja, 48 km od Maribora i 112 km od Ljubljane.

Historija

Prvi pisani dokument o ljekovitosti mineralne vode iz Rogaške objavio je tada slavni baselski alkemičar Leonhard Thurneysser - 1572. Fami o ljekovitosti rogaške vode, pomogla je i anegdota o čudesnom ozdravljenju hrvatskog bana Petra Zrinjskog koji je oko 1665. lovio u okolici Rogaške, ali se požalio lokalnim seljacima da ga jako boli jetra, pa su mu oni preporučili da pije njihovu vodu - i tako je navodno ozdravio.^[2]

Od 1803. počeo je rad na izgradnji današnjeg lječilišta Rogaška, jer su tad štajerske vlasti pod vodstvom grofa Ferdinanda Attemsa, počele otkupljivati zemlju oko izvora, od lokalnih vlasnika. Od tad lječilište ima direktora i stalnog liječnika. Prvoh godina mogli su ugostiti samo 20 do 25 gostiju, ali su brzo rasli i gradili nove hotele i njihove depadanse.^[2]

Početkom 20. vijeka, točnije 1908. izvršena su ispitivanja kvaliteta voda iz raznih rogaških izvora, pod vodstvom dr. J. Knetta, geologa i glavnog inspektora iz puno slavnijeg lječilišta Karlovy Vary. Njegov odabir bio je izvor koji se od tad zove Donat, a kako ima puno magnezija ta voda se zove Donat MG.^[2] Prodaja flaširane mineralne vode - Donat, stalno je rasla, jer se prodavala po cijeloj Austro-Ugarskoj, ali i po Grčkoj, Italiji i Egiptu.^[2]

Znamenitosti

Najveće znamenitosti tog ladanjskog gradića pored njegove barokne crkve sv. Florijana iz 1658 sa oltarnim slikama Antona Lerchingera su klasicistički hoteli; Grand hotel Rogaška, Hidroterapija (1904.), Trst (1908.), okruženi perivojima i šetnicama. Duž njih postavljene su brojne skulpture; sv. Nepomuk (1732.), Attems (Leopold Kisling 1828.), Boris Kidrič (Stojan Batič 1983.), Pegaz (Vasilij Ćetković Vasko2002.)

Izvori

↑ ^1,0 ^1,1 ^1,2 ^1,3 „Slovenia: Savinjska” (engleski). City population. Pristupljeno 15. 04. 2014.
↑ ^2,0 ^2,1 ^2,2 ^2,3 ^2,4 „Zdravilišče Rogaška Slatina, kratek pogled v zgodovino” (slovenski). Občina Rogaška Slatina. Arhivirano iz originala na datum 2014-04-24. Pristupljeno 15. 04. 2014.

Vanjske veze

Službene stranice grada (sl)

[mam-1] 1,0 ^1,1 ^1,2 ^1,3 „Slovenia: Savinjska” (engleski). City population. Pristupljeno 15. 04. 2014.

[brit-2] 2,0 ^2,1 ^2,2 ^2,3 ^2,4 „Zdravilišče Rogaška Slatina, kratek pogled v zgodovino” (slovenski). Občina Rogaška Slatina. Arhivirano iz originala na datum 2014-04-24. Pristupljeno 15. 04. 2014.

[1]

[2]

Rogaška Slatina
Razglednica iz 1907. Razglednica iz 1907.

Koordinate: 46°13′N 15°38′E / 46.217°N 15.633°E / 46.217; 15.633
Država	Slovenija
Pokrajina	Štajerska
Statistička regija	Savinjska
općina	Opčina Rogaška Slatina

Površina
- Ukupna	5.4 km²^[1]
Visina	223

Stanovništvo (2013.)
- Urbano područje	5 128^[1]
- Urbana gustoća	949.6 stan./km²^[1]

Vremenska zona	UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj	3250
Službene stranice www.rogaska-slatina
Karta
Rogaška Slatina