Megara
| megara (Μέγαρα) | |
|---|---|
| Lokacija | |
  | |
| Koordinate | 38°00′N 23°20′E / 38.000°N 23.333°E |
| Vremenska zona: | EET/EEST (UTC+2/3) |
| Visina (centar): | 4 m (13 ft) |
| Vlasti | |
| Država: | Grčka |
| Periferija: | Atika |
| Prefektura: | Zapadna Atika |
| Gradonačelnik: | Dimitrios G. Stratiotis |
| Statistike o stanovništvu (godine 2001) | |
| Uže gradsko jezgro | |
| - Stanovništvo: | 28.195 |
| - Area:[1] | 322,210 km² (124 sq mi) |
| - Gustina: | 88 /km² (227 /sq mi) |
| Kodovi | |
| Poštanski kodovi: | 191 00 |
| Pozivni brojevi: | 22960 |
| Web-sajt | |
| www.megara.gr | |
| |
Megara (grčki: Μέγαρα ('Velike kuće')) je grad (23.032 stanovnika godine 2001.) u Atici u Grčkoj. Nalazi se u sjevernom dijelu Korintske prevlake nasuprot otoka Salamine, koji je u drevno doba pripadao Megari, a kasnije ga je preuzela Atena.
Megara je bila jedna od četiri oblasti Atike, utjelovljena u četiri mitska sina kralja Pandiona II, od koga je Nisos bio vladar Megare. Megara je također bila trgovačka luka, a narod koristio brodove i bogatstvo kako bi stekao prednost nad vojskama susjednih polisa. Imala je dvije luke , Pegae, na zapadu i Korintskom zaljevu i Nisaeau, na istoku i Saronskom zaljevu Egejskog mora.
U historijsko doba je Megara bila rani vazal Korinta, u čije ime su kolonisti Megare osnovali Megaru Hyblaeu, mali polis sjeverno od Sirakuze na Siciliji. Megara je potom vodila s Korintom rat za nezavisnost, i kasnije (cca. 667. pne.) osnovala Bizantij, isto kao i Kalhedon.
U peloponeskom ratu (cca. 431. pne.-404. pne.), Megara je bila saveznica Sparte. Megarski ukaz se smatra jednim od "uzroka" tog rata. ("Ancient Greece: A Political, Social, and Cultural History" Pomeroy, Burstein, Donlan, Roberts; OUP 1999)
Najpoznatiji građanin Megare u antici bio je Byzas. Megaranci su u prošlosti bili poznati po svojoj sklonosti da grade i bogato ukrašavaju hramove. Sv. Jeronim je 409. godine (pismo cxxiii.15 [1]) pisao "Postoji uzrečica o Megarcima... 'Grade kao da će živjeti vječno; žive kao da će umrijeti sutra.'"
Danas se Megara smatra predgrađem Atene. Oko 28.195 stanovnika živi opžini. Nalazi se oko 42 km zapadno od Atene u prefekturi Zapadna Atika, a povezana je auto-cestom za Peloponez, Zapadnu Grčku i Atenu. Također je vezana uz prigradsku željeznicu. Megara se nalazi u ravnici Megaris. Ima najveću površinu od svih općina u periferiji Atika, kao i najveći broj stanovnika Zapadne Atike. Lokalnom ekonomijom je dominirala poljoprivreda sve do masovne izgradnje stambenih objekata 1960-ih i 1970-ih.
3 km južno od Megare je naselje Pachi, poznato po ribljim restoranima. Nea Peramos je susjedni grad na istoku, a Kakia Skala na zapadu. Na jugu je vojni aerodrom. Južno od Megare je Megarski zaljev. Najveća naselja u općini su Kinéta (1972), Spárta (712), Vlycháda (694) i Aigeiroúses (479).
| Godina | Stanovništvo komune | Promjena | Stanovništvo općine |
|---|---|---|---|
| 1981. | 20.814 | - | |
| 1991. | 20.403 | -411/-1,97% | 25.061 |
| 2001. | 23.032 | 2.629/12,89% | 28.195 |
- GTP - Ancient Megara
- GTP - Megara
- GTP - Municipality of Megara
- Indexmundi - Megara
- Karte i aviosnimke:
- Geographical coordinates:
- Mapquest - Megara
| Sjeverozapad: Korintski zaljev | Sjever: Vilia i Mandra | Sjeveroistok: Mandra |
| Zapad: Loutraki i Agioi Theodoroi | Megara | Istok: Nea Peramos |
| Jug: Saronski zaljev, Megarski zaljev (SE) |
- ↑ „Basic Characteristics”. Ministry of the Interior. www.ypes.gr. Pristupljeno 07. 08. 2007.