Prijeđi na sadržaj

Tivoli

Koordinate: 41°58′N 12°48′E / 41.967°N 12.800°E / 41.967; 12.800
Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Tivoli. Za druga značenja pogledajte Tivoli (razdvojba).
Tivoli
Comune di Tivoli
Općina
Položaj općine u Italiji
Regija:Lacij
Pokrajina:Rim (RM)
Koordinate:41°58′N 12°48′E / 41.967°N 12.800°E / 41.967; 12.800
Visina:235 m
Površina:68 km2
Stanovništvo:53,195 (2008.)
Gustoća stanovništva:782.3 stan./km2
Poštanski broj:00019
Pozivni broj:0774
Svetac zaštitnik:Sveti Lovro
Tivoli na zemljovidu Italije
Tivoli
Tivoli
Tivoli na zemljovidu Italije
Službena stranica:www.comune.tivoli.rm.it
Panorama Tivolija

Tivoli (latinski: Tibur) je drevni grad u talijanskoj administrativnoj regiji Laciju; središte dijeceze i istoimene općine u pokrajini Rimu, oko 30 km od samog Rima. Tivoli se nalazi na slapu rijeke Aniene preko Sabinskih planina odakle se pruža veličanstven pogled na dolinu Campagna romana.

U Tivoliju se nalaze dva mjesta svjetske baštine UNESCO-a, Hadrijanova vila i Villa d'Este, koje su tu izgrađene zbog iznimnog krajolika i blizine Rima.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Najstariji dokazi naselja u Tivoliju potječu iz 13. stoljeća pr. Kr. Tibur je ime dobio prema kralju Alba Longe, Tiberinusu, koji se udavio u vodama Tibera. Za vrijeme etruščanske vlasti Tibur je bio stari grad Sabinjana u Laciju koji su Rimljani zauzeli u 4. stoljeću pr. Kr., i koji je 90. pr. Kr. postao rimskim municipijem. U 1. stoljeću, rimski car Hadrijan je tu izgradio svoju vilu (Hadrijanova vila), a današnji gradski trg Piazza del Duomo nalazi se na mjestu rimskog foruma.

Dvorac pape Pija II. iz 1461. godine, Rocca Pia
Tivoli u 19. stoljeću (James Anderson)
Glavne atrakcije Tivolija

Tijekom Gotskih ratova (535. – 554.) Tivoli je utvrdio bizantski general Belizar, ali ga je kasnije uništio ostrogotski kralj Totila. Od kraja rata bio je bizantskim vojvodstvom koje je kasnije anektirala Sveta stolica.

U srednjem vijeku Tivoli je bio jedno od najvažnijih mjesta rimske okolice. Od 10. stoljeća Tivoli je neovisna općina kojom vlada izabrani konzul, a dugo se borila s Rimom za vlašću nad Lacijem. God. 1001., Oton III., car Svetog Rimskog Carstva, ga je osvojio i poklonio papi.

U 14. stoljeću Tivoli je podupirao papu Urbana VI. protiv Gvelfa, i dvaput je odbio napade Ladislava Napuljskog. U 15. stoljeću papa Pio II. je izgradio masivnu utvrdu Rocca Pia kako bi kontrolirao bunovno stanovništvo Tivolija. Sredinom 16. stoljeća Pirro Ligorio je za kardinala Ippolita II. d'Este izgradio raskošnu vilu s vodenim parkom (Villa d'Este). Ovaj park je dao imena mnogim europskim parkovima koji su se po njemu prozvali "Tivoli".

God. 1835. papa Grgur XVI. izgradio je Vilu Gregorianu na samim slapovima Aniene. Romantičarsko mjesto na slapovima Aniene s antičkim ruinama, uvijek je privlačilo umjetnike.

Tivoli je više puta bio opustošen: 1527. (obitelj Colonna, pristalice Karla V.), 1547. (vojvoda od Albe), 1744. (Austrijanci) i posljednji put tijekom savezničkog bombardiranja 1944. godine.

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
Villa d'Este
  • Rimski hram Tosse iz 4. stoljeća pr. Kr. je okrugla građevina s 12 metara širokom kupolom s okulosom na vrhu. U 10. stoljeću je pretvoren u Gospinu crkvu.
  • Rimski hram Sibile Tiburtine iz 2. stoljeća pr. Kr. na vještačkoj platformi na akropoli s jonskim stupovima ima veličinu od 15,9 x 9,15 m. Unutrašnjost joj je bila ukrašena freskama i štukaturama koje su danas nestale. Na njenom mjestu je 978. godine izgrađena Crkva sv. Jurja.
  • Svetište Herkula pobjednika (2. stoljeće pr. Kr.) je nekad bila jedna od najvećih rimskih građevina u unutrašnjoj Italiji (188 x 140 m), a nalazilo se odmah izvan grada uz cestu za Samnium. Sadržavao je kazalište, veliki četvrtasti trg i hram, iznad nekoliko terasa, poput Svetišta Fortune Primigenije u Palestrini.
  • Vestin rimski hram kružnog oblika (tolos) iznad slapa iz 1. stoljeća pr. Kr.
  • Hadrijanova vila, 1. stoljeće
  • Rocca Pia je dvorac pape Pija II. iz 1461. godine
  • Villa d'Este, 16. stoljeće
  • Katedrala sv. Lovre, obnovljena od 1635. – 40.
  • Villa Gregoriana
  • Ticoli i Campagna romana
    Ticoli i Campagna romana
  • Vestin hram
    Vestin hram
  • Tempio della Tosse
    Tempio della Tosse
  • Hadrijanova vila
    Hadrijanova vila
  • Crkva sv. Petra
    Crkva sv. Petra
  • Grgurov most
    Grgurov most
  • Villa Gregoriana
    Villa Gregoriana
  • Villa Manlio Vopisco
    Villa Manlio Vopisco

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Kamenolomi Tivolija su važan izvor travertina, mramora od kojega je izgrađena većina građevina u Rimu. Vodena snaga Aniene napaja nekoliko hidroelektrana koje osvjetljavaju Rim. Okolna brda su prekrivena nasadima maslina, vinove loze i vrtovima cvijeća, a najvažnija industrija u gradu je proizvodnja papira.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Tivoli

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Italiji
Kulturna dobra (53)
Agrigento (Dolina hramova) (1997.) • Akvileja (1998.) • Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalù i Monrealeu (2015.) • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza (2000.) • Portici Bolonje (2021.) • Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci prošeka Coneglianoa i Valdobbiadenea (2019.) • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) (1997.) • Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi (2004.) • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) (1998.) • Cinque Terre, Portovenere i otoci (Palmaria, Tino i Tinetto) (1997.) • Crespi d'Adda (1995.) • Ferrara (1995.) • Povijesno središte Firence (1982.) • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) • Hadrijanova vila (1999.) • Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća (2018.) • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelseprio, Spoletu, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) (2011.) • Mantova i Sabbioneta (2008.) • Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) • Medici vile i vrtovi (2013.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni (1997.) • Povijesno središte Napulja (1995.) • Padovanski ciklus fresaka iz 14. stoljeća (2021.) • Povijesno središte Pienze (1996.) • Katedralni trg u Pisi (1987.) • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) (1997.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) (2011.) • Raetinska pruga1) (2008.) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) (1996.) • Rezidencije Savojske dinastije (1997.) • Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina 1) (1980.) • Sacri Monti (2003.) • San Gimignano (1990.) • Siena (1995.) • Sirakuza i Pantalica (2005.) • Su Nuraxi (1997.) • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) • Villa d'Este (2001.) • Trulli Alberobella (1996.) • Urbino(1998.) • Crteži doline Val Camonica (1979.) • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) (2002.) • Val d'Orcia (2004.) • Venecija i njezina laguna (1987.) • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (1997.) • Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Montecatini Terme) (2021.)
Talijanska zastava
Prirodna dobra (5)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe2) (2017.) • Dolomiti (2009.) • Etna (2013.) • Liparski otoci (2000.) • Monte San Giorgio3) (2003.)
Nematerijalna
svjetska baština (9)
Sardinijsko pastoralno pjevanje Canto a tenore (2009.) • Mediteranska prehrana5) (2010.) • Tradicionalno sicilijansko lutkarsko kazalište Opera dei Pupi (2008.) • Tradicionalna izrada violina u Cremoni (2012.) • Napuljski Pizzaiuolo (2017.) • Proslave procesija velikih struktura na ramenima (2013.) • Tradicionalni račvasti uzgoj loze zajednice na otoku Pantelleria (2014.) • Transhumanca (2019)6) • Praksa opernog pjevanja u Italiji (2023.)

1) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana   2) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  3) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja   5) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  6) Zajedno s više zemalja 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Tivoli&oldid=6650895"