Opat Suger
| Opat Suger | |
| gotika | |
|---|---|
 Opat suger na srednjovjekovnom prozoru katedrale Saint-Denis (12. st.) | |
| Rođenje | oko 1081., Chennevières-lès-Louvres, Pariz |
| Smrt | 13. siječnja 1151. Saint-Denis, Pariz |
| Vrsta umjetnosti | arhitektura |
| Praksa | Saint-Denis, Pariz |
| Utjecao | gotička arhitektura |
| Utjecali | normanska romanika |
| Poznata djela | Bazilika Saint-Denis |
| Portal o životopisima | |
Suger od Saint-Denisa bio je francuski katolički redovnik, benediktinac, poznat kao opat samostana Saint-Denis, teolog, administrator, političar i državnik u službi kraljeva Luje VI. i Luje VII., pisac (autor povijesnih tekstova), ali ponajviše kao prvi poznati arhitekt gotičke arhitekture. Njegov slogan bio je „Novum contra usum” (lat. za „Novo nasuprot običnoga”).[1]
,_basilique_Saint-Denis,_abside_3.jpg)
Suger je mladost proveo u opatiji Saint-Denis, a 1122. godine izabran je za njezina opata. Od 1127. godine započeo je njezinu obnovu, čime je privukao pozornost kralja. Postaje savjetnik kralja Luje VI. i njegove supruge, Eleonore od Akvitanije, te je kasnije djelovao protiv njihova razvoda. U to vrijeme se zalagao za kraljevsku centralizaciju i napisao je dva djela o vladavini Luje VI. (Vita Ludovici regis) i nešto objektivniju o vladavini Luje VII. (Historia gloriosi regis Ludovici), te dvije knjige o upravi obnove bazilike (Liber de rebus in administratione sua gestis, i nastavak, Libellus de consecratione ecclesiae S. Dionysii) pod utjecajem Dionizija Areopagita.
Njegovo ime se ipak najčešće veže s obnovom bazilike Saint-Denis, tijekom koje je zapravo stvorio gotički stil. Neustrijske elemente u arhitekturi je primijenio kako bi postigao što jači misticizam svjetla (što je odgovaralo njegovim teološkim pogledima na umjetnost), a što je dovelo do gotičke umjetnosti. U tu svrhu je, crkve koje su tradicionalno okrenute prema istoku s ulazom na zapadu, dodatno otvorio prozorima tako da izlazeće sunce osvjetlava oltar; što je mogao postići samo snopastim stupovima koji nose križno-rebraste svodove i rozetama na transeptima. Također, na zapadnom pročeljuje uveo trostruke portale (referenca na Sveto Trojstvo) osvjetljavajući glavni brod velikom rozetom. Ideja vodilja mu je bila Solomonov hram i a dilectio decoris domus Dei, „užitak u uljepšavanju Božjeg doma”.[2]
Bernard iz Clairvauxa je bio prvi suvremeni kritičar Sugerove arhitekture koji je tvrdio kako je jednostavan i trezven samostan obnovio na luksuzan način.[3]
- ↑ Gabriella Ujlaki, "Látványelvűség i Kunstwollen", Polanyiana 1993. (3). (mađ.) Pristupljeno 26. rujna 2016.
- ↑ Umberto Eco, Umjetnost i ljepota u srednjovjekovnoj estetici, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2007. ISBN 978-953-6106-65-3
- ↑ Marianne Sághy, Nova europska dinastija u Europi već tisućama godina. U srednjem vijeku, ur. Klaniczay Gabor; Oziris udžbenici, Budimpešta, 2005., svezak I., stranica 249. ISBN 9633898196
- Paula Lieber Gerson, Abbot Suger and Saint-Denis: a symposium, New York: The Metropolitan Museum of Art, 1986. ISBN 978-0-87099-408-1
- Suger, opat Saint-Denisa, The Deeds of Louis the Fat Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. kolovoza 2014. (Wayback Machine), prijevod na (engl.) Jean Dunbabin
- Vitraj Saint-Denisa Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. siječnja 2010. (Wayback Machine)