Hedenbergit
Hedenbergit | |
---|---|
Općenito | |
Kategorija | Mineral |
Kemijska formula | CaFe[Si2O6] |
Identifikacija | |
Boja | tamnozelena ili zelenocrna |
Kristalni habitus | kratkoprizmatičan= kratkoprizmatičan |
Kristalni sustav | monoklinski, k.r. 2/m |
Sraslaci | dvojci, a i polisintetički po {100} |
Kalavost | dobra po {110} |
Mohsova tvrdoća | 5 - 6 |
Sjaj | staklast |
Indeks loma | Np = 1,665 – 1,732; Ng = 1,692 – 1,757 |
Ogreb | blijedozelen |
Gustoća | 3,3 - 3,5 |
Prozirnost | opáki do poluprozirni |
Hedenbergit je kalcijsko-željezoviti stijenski silikatni mineral iz grupe piroksena, kemijske formule CaFe[Si2O6]. Crne je do zelenocrne boje, većinom staklastog sjaja i opáki (neprozirni) do poluprozirni. Kristali su kratkoprizmatični, s tipičnim osmerostranim poprečnim presjekom, ali dobro razvijeni kristali su rijetki. Češći je u kompaktnim, zrnatim masama. Školjkastog je loma, a ogreb mu je blijedo zelen. Tvrdoća mu je 5-6, a gustoća 3.2-3.6.
Hedenbergit je član važne serije čvrstih otopina piroksena, koja još uključuje augit ((Ca,Na)(Fe,Mg,Al)(Al,Si)2O6) i diopsid (CaMgSi2O6). Hedenbergit je željezom bogati krajnji član te serije. Serija diopsid-hedenbergit analogna je onoj tremolita-aktinolita kod amfibola. Osim po jasnoj razlici u kemizmu, hedenbergit se od diopsida razlikuje i prema boji. Naime, hedenbergit je mnogo tamniji od diopsida.
Hedenbergit nalazimo u nekim metamorfitima, osobito kontaktno-metamorfnim stijenama i skarnovima. Ima ga i u magmatima te u rudnim tijelima. Dolazi u zajednici s mineralima volastonita, grossulara, andradita, magnetita, aktinolita, galenita, rodonita i kalcita.
Poznatija nalazišta uključuju Nordmark u Švedskoj, Broken Hill (Australija), regiju Fresno u Kaliforniji te Franklin u New Jerseyu (SAD), otok Elbu i Toscanu (Italija), a ležišta ima i u Kazahstanu.