Goslar
| Goslar | ||
|---|---|---|
 | ||
 | ||
| Koordinate: 51°54′N 10°25′E / 51.900°N 10.417°E | ||
| Država |  Njemačka
| |
| Savezna država |  Donja Saska
| |
| Upravno područje | Goslar | |
| Gradonačelnik | Henning Binnewies (SPD) | |
| Površina | 92,58 km2 | |
| Nadmorska visina | 255 m | |
| Stanovništvo | 41,455 (31. prosinca 2009.) | |
| Gustoća stanovništva | 448 stan./km2 | |
| Poštanski broj | 38640-38642-38644 | |
| Pozivni broj | 05321, 05325 | |
| Registarska oznaka | GS | |
| Službena stranica goslar.de | ||
| Karta | ||
| ||
| Položaj grada na karti Njemačke | ||
Goslar je povijesni grad u Donjoj Saskoj u Njemačkoj. On je administrativno središte okruga Goslar, a nalazi se na sjeverozapadnoj padini planine Harz. Goslar je staro rudarsko središte s rudnim ležištem u obližnjem Rammelsbergu) olovo, cink, bakar, srebro, zlato) koji su se iskorištavali od 968. do zatvaranja 1988. god. Grad je industrijsko (kemijska, kovinska, tekstilna i elektrotehnička industrija), kulturno i turističko središte s mnogim znamenitostima. Stari dio grada i rudnici Rammelsberga su UNESCO-ova svjetska baština.
Salijski car Henrik I. osnovao je grad 922. god. nakon što su otkrivena ležišta srebra u obližnjem Rammelsbergu. Članom Hanze postaje u 13. st., a zahvaljujući bogatstvu iz rudnika srebra, grad je postao slobodnim gradom Svetog Rimskog Carstva od 1290. god. Srednjovjekovni carski dvorac (Kaiserpfalz) je izgrađen oko 1040. god. i odmah je postao ljetnom rezidencijom careva, osobito Henrika III. koji ju je posjetio dvadesetak puta, te je i sahranjen u gradu Goslaru. Tada je izgrađena i srednjovjekovna katedrala od koje je ostao samo trijem u izvornom obliku. U 16. st. Goslar dobiva gradsku vijećnicu u kojoj je danas muzej rudarstva.
U zimu 1798. god., najhladnijoj u tom stoljeću, mladi engleski pjesnik William Wordsworth je u Goslaru započeo pisati svoju autobiografsku poemu Preludij (Razvoj pjesnikova uma). Goslar je pripojen Pruskoj 1802. god., a poslije se nalazi pod Vestfalijom (1807. – 1814.), Pruskom (1814. – 1815.), Hannoverom (1815. – 1866.) i ponovno pod Pruskom (od 1866.).
| Rudnici Rammelsberga, povijesni grad Goslar i vodovodni sustav Gornji Hartz | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| Država | Njemačka |
| Godina uvrštenja | 1992. (16. zasjedanje) |
| Vrsta | Kulturno i prirodno dobro |
| Mjerilo | i, iv |
| Ugroženost | — |
| Poveznica | UNESCO:623 |
| Koordinate | 51°54′22″N 10°25′45″E / 51.906003°N 10.429163°E (WD) |
Stari dio grada Goslara je od 1992. god. upisan na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi. Tu se nalaze:
- Carski dvorac iz oko 1040. god.; jedna od najstarijih svjetovnih zgrada u Njemačkoj. Obnovljen od 1867. – 1879. god.
- Ostaci srednjovjekovnih gradskih zidina s tornjevima iz 16. st.
- Široka vrata (Breites Tor)
- Vijećnica iz 12. st.
- Kuće iz 13. – 16. st.
- Romaničke i barokne crkve (Neuwerkirche, Frankenbergkirche, i dr.)
U gradu se nalaze i brojni muzeji, i to prirodnih znanosti, umjetnosti, kulturne povijesti (u kojem se čuva zbirka zakona Goslarski statuti iz 14. st.), te lova i šumarstva.
-
Toranj Zwinger u kojemu je danas restoran i muzej srednjovjekovlja -
Hotel Kaisersworth (bivša zgrada zlatarskog ceha iz 1494. god.) 1885. god. -
Gotička gradska vijećnica (Rathaus) -
Carski dvorac (Kaiserpfalz) -
protestantska crkva sv. Petra i Pavla (Frankenbergerkirche)
.jpg)
Arcachon, Francuska, 1965.
Beroun, Češka Republika, 1989.
Brzeg, Poljska, 2000.
Ra'anana, Izrael, 2006.
Windsor and Maidenhead, Ujedinjeno Kraljevstvo, 1969.
- Službene stranice grada (njem.) (engl.)
- Goslar na UNESCOvim stranicama Arhivirana inačica izvorne stranice od 9. rujna 2006. (Wayback Machine)
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Goslar |
