Svjetlana Aleksijevič
| Svjetlana Aleksijevič | |
|---|---|
 Svjetlana Aleksijevič 2013. godine | |
| Puno ime | Святлана Аляксандраўна Алексіевіч |
| Rođenje | 31. maj 1948 Stanislaviv Ukrajinska SSR SSSR |
| Zanimanje | novinar |
| Jezik | ruski |
| Nacionalnost | Bjeloruskinja |
| Obrazovanje | Bjeloruski državni univerzitet |
Poznata djela
Vrijeme second handa (2013) Černobiljska molitva (1997) Dječaci od cinka (1991) Rat nema žensko lice (1985) | |
| Nagrade | Nobelova nagrada za književnost (2015) Prix Médicis (2013) Red simbola časti (1984) |
Svjetlana Aleksandrovna Aleksijevič (bjeloruski: Святлана Аляксандраўна Алексіевіч; ruski: Светлана Александровна Алексие́вич; rođena 31. maja 1948) jest bjeloruska istraživačka novinarka i prozna spisateljica beletristike, koja piše na ruskom jeziku. Dobitnica je Nobelove nagrade za književnost 2015. "za njeno polifono pisanje, spomenik patnji i hrabrosti u našem vremenu".[1][2][3][4] Prvi je bjeloruski pisac dobitnik ove nagrade.[5][6]
Biografija
[uredi | uredi izvor]Rođena je u zapadnom ukrajinskom gradu Stanislavivu (od 1962. Ivano-Frankivsk) od oca Bjelorusa i majke Ukrajinke. Odrasla je u Bjelorusiji. Nakon završetka škole radila je kao reporter u nekoliko lokalnih novina prije diplomiranja na Bjeloruskom državnom univerzitetu (1972.) i postala dopisnik za književni magazin Neman u Minsku (1976.).[7]
Knjige
[uredi | uredi izvor]- У войны не женское лицо, (U voyny ne zhenskoe litso, Rat nema žensko lice; War Does Not Have a Woman's Face), Minsk: Mastatskaya litaratura, 1985.
- (engleski) The Unwomanly Face of War, (posebno), iz Always a Woman: Stories by Soviet Women Writers, Raduga Publishers, 1987.
- (engleski) War’s Unwomanly Face, Moskva : Progress Publishers, 1988, ISBN 5-01-000494-1.
- (njemački) Der Krieg hat kein weibliches Gesicht. Henschel, Berlin 1987, ISBN 978-3-362-00159-5.
- (njemački) Novo, prošireno izdanje; übersetzt von Ganna-Maria Braungardt. Hanser Berlin, München 2013, ISBN 978-3-446-24525-9.*'Цинковые мальчики (Tsinkovye malchiki, Zinc-Covered Boys), Moskva: Molodaya Gvardiya, 1991.
- (engleski) Zinky Boys: Soviet Voices from the Afghanistan War (W W Norton & Co Inc 1992; ISBN 0-393-03415-1) Other edition: Zinky boys: Soviet voices from a forgotten war (The ones who came home in zinc boxes), preveli Julia i Robin Whitby, London: Chatto & Windus, 1992, ISBN 0-7011-3838-6.
- (njemački) Zinkjungen. Afghanistan und die Folgen. Fischer, Frankfurt am Main 1992, ISBN 978-3-10-000816-9.[8]
- (njemački) Novo, prošireno izdanje; Hanser Berlin, München 2014, ISBN 978-3-446-24528-0.*Зачарованные смертью (Zacharovannye smertyu, Enchanted with Death; "Oduševljeni smrću"), Moskva: Slovo, 1994. ISBN 5-85050-357-9
- Чернобыльская молитва (Chernobylskaya molitva, Chernobyl Prayer; "bos: Černobilska molitva"), Moskva: Ostozhye, 1997. ISBN 5-86095-088-8
- (engleski) Voices from Chernobyl: The Oral History of a Nuclear Disaster (Dalkey Archive Press 2005; ISBN 1-56478-401-0).
- (njemački) Tschernobyl. Eine Chronik der Zukunft. Aufbau, Berlin 2006, ISBN 3-7466-7023-3.
- Последние свидетели: сто недетских колыбельных (Poslednie svideteli: sto nedetskikh kolybelnykh, The Last Witnesses: A Hundred of Unchildlike Lullabys), Moskva, Palmira, 2004, ISBN 5-94957-040-5 (prvo izdanje: Moskva: Molodaya Gvardiya, 1985)
- (njemački) Die letzten Zeugen. Kinder im Zweiten Weltkrieg. Neues Leben, Berlin 1989; neu: Aufbau, Berlin 2005, ISBN 3-7466-8133-2. (Originaltitel: Poslednyje swedeteli). Neubearbeitung und Aktualisierung 2008. Aus dem Russischen von Ganna-Maria Braungardt. Berlin: Hanser-Berlin 2014, ISBN 978-3446246478
- Время секонд хэнд (Vremya sekond khend, Second-hand Time; "Vrijeme iz druge ruke"), Moscow: Vremia, 2013. ISBN 978-5-9691-1129-5
- (njemački) Secondhand-Zeit. Leben auf den Trümmern des Sozialismus. Hanser Berlin, München 2013, ISBN 978-3-446-24150-3; als Taschenbuch: Suhrkamp, Berlin 2015, ISBN 978-3-518-46572-1.[9]
- Зачарованные смертью (Zacharovannye Smertyu, Enchanted with Death) (Bjeloruski: 1993, Ruski: 1994)
- (njemački) Im Banne des Todes. Geschichten russischer Selbstmörder. Fischer, Frankfurt am Main, 1994, ISBN 3-10-000818-9).
- (njemački) Seht mal, wie ihr lebt. Russische Schicksale nach dem Umbruch. Berlin (Aufbau, Berlin 1999, ISBN 3-7466-7020-9.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Blissett, Chelly.
- ^ Treijs, Erica (8. 10. 2015). "Nobelpriset i litteratur till Svetlana Aleksijevitj" [Nobel Prize in literature to Svetlana Aleksijevitj]. www.svd.se (jezik: Swedish). Svenska Dagbladet. Pristupljeno 8. 10. 2015.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
- ^ Svetlana Alexievich wins Nobel Literature prize, BBC News (8 October 2015).
- ^ Dickson, Daniel; Makhovsky, Andrei (8. 10. 2015). "Belarussian writer wins Nobel prize, denounces Russia over Ukraine". Stockholm/Minsk: Reuters. Arhivirano s originala, 8. 10. 2015. Pristupljeno 8. 10. 2015.
- ^ "Svetlana Alexievich, investigative journalist from Belarus, wins Nobel Prize in Literature". Pbs.org. 13. 10. 2013. Pristupljeno 8. 10. 2015.
- ^ Colin Dwyer (28. 6. 2015). "Belarusian Journalist Svetlana Alexievich Wins Literature Nobel : The Two-Way". NPR. Pristupljeno 8. 10. 2015.
- ^ Brief biography of Svetlana Alexievich (Russian) Arhivirano 18. 9. 2014. na Wayback Machine, from Who is who in Belarus
- ^ spiegel.de 1992: Auszug
- ^ Eine Stimme der Sprachlosen. Arhivirano 22. 6. 2013. na Wayback Machine dradio.de, 20.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
Commons ima datoteke na temu: Svjetlana Aleksijevič
- "A Conversation with Svetlana Alexievich" Arhivirano 2. 9. 2012. na Wayback Machine, iz The Center for Book Culture
- 'Voices of Chernobyl': Survivors' Stories, iz National Public Radio, 21 April 2006
- A conspiracy of ignorance and obedience, članak o autorici u Telegraph Magazine
- Svetlana Alexievich: Belarusian Language Is Rural And Literary Unripe
- Lukashenka's comment on Alexievich
Normativna kontrola  |
|
|---|