Azerbejdžanski jezik

Azerbejdžanski jezik Azərbaycan dili
Regije govorenja	Evropa, Azija
Države govorenja	Azerbejdžan Iran Gruzija Irak, Kazahstan Rusija Sirija, Turska Ukrajina
Jezička porodica	Azerbejdžanski jezik
Broj govornika	između 45 i 50 milona ljudi
Službeni status
Služben u	Azerbejdžan (sjeverni azerbejdžanski) Rusija - 1 od službenih jezika u Dagestanu
Regulator(i)	Nacionalna akademija nauka Azerbejdžana
Jezički kod
ISO 639-1	az
ISO 639-2 / 5	aze
Također pogledajte: Jezik | Jezičke porodice | Spisak jezika

Azerbejdžanski (azerski) jezik službeni je jezik u Azerbejdžanu, gdje se naziva Azərbaycan dili. Azeri ga često nazivaju i Türkî.

Rasprostranjenost

Azerbejdžanski je maternji jezik za 45 do 50 miliona ljudi (od 30 do 35 miliona u Iranu, 9.2 miliona u Azerbejdžanu i 800 hiljada u daljim manjim zajednicama). Radi se o turkijskom jeziku iz ouske podgrupe koji je blizak turskom, na koji su utjecaj izvršili perzijski i arapski jezik.

Dalji dijalekti jezika se koriste na sjeverozapadu Irana. Jezik se koristi i u Dagestanu (Rusija), jugoistočnoj Gruziji, sjevernom Iraku i istočnoj Turskoj.

Među azerbejdžanskim i ostalim jezicima ouskim jezicima u Turskoj, na Kavkazu, Kipru na Balkanu, u Iraku, Siriji i Zapadnoj Evropi, postoji visok nivo uzajamne razumljivosti. Broj govornika te jezičke podgrupe doseže i brojku od 100 miliona izvornih govornika te još 25 miliona govornika kojima neki od jezika iz te podgrupe nije maternji.

Pismo i abeceda

U azerbejdžanskom jeziku se do 1929. godine koristilo arapsko pismo. Od 1929. do 1939. koristila se latinica. Kako je Azerbejdžan postao dio Sovjetskog saveza, 1939. počela se koristiti ćirilica. Po nastanku republike 1991. u upotrebu je vraćena latinica, prilagođena prema pravilima turskog pravopisa.

Azerbejdžanska abeceda ima 32 slova.

Velika slova:

A, B, C, Ç, D, E, Ə, F, G, Ğ, H, X, I, İ, J, K, Q, L, M, N, O, Ö, P, R, S, Ş, T, U, Ü, V, Y, Z

Mala slova:

a, b, c, ç, d, e, ə, f, g, ğ, h, x, ı, i, j, k, q, l, m, n, o, ö, p, r, s, ş, t, u, ü, v, y, z

Azerbejdžanski jezik ima 9 samoglasnika (A, E, Ə, I, İ, O, Ö, U, Ü) i 23 suglasnika:

Izgovor

Sljedeća tabela pokazuje razvoj azerbejdžanskog pisma, i približan izgovor u bosanskom jeziku:

Arapsko pismo	Latinica	Ćirilica	Latinica	Izgovor u bosanskom jeziku
do 1929. godine	1929–1939	1939–1991	1991.	(približno)
ا,آ	A a	А a	A a	kao a
ﺏ	B b	Б б	B b	kao b
ﺝ	Ç ç	Ҹ ҹ	C c	kao dž
چ	C c	Ч ч	Ç ç	kao č
ﺩ	D d	Д д	D d	kao d
	E e	Е е	E e	kao e
ﻉ ,(کسره)	Ə ə	Ә ә	Ə ə	kao æ),
ﻑ	F f	Ф ф	F f	kao f
گ	G g	Ҝ ҝ	G g	kao g
ﻍ	Ƣ ƣ	Ғ ғ	Ğ ğ	produžuje predhodni samoglasnik
ﺡ,ﻩ	H h	Һ һ	H h	kao h
ﺥ	X x	Х х	X x	kao njemačko ch
	Ь ь	Ы ы	I ı	tzv. velarno i,'
ی	I i	И и	İ i	kao i
ژ	Ƶ ƶ	Ж ж	J j	kao ž
ﻙ	K k	К к	K k	kao k
ﻕ	Q q	Г г	Q q	kao g
ﻝ	L l	Л л	L l	kao l
ﻡ	M m	М м	M m	kao m
ﻥ	N n	Н н	N n	kao n
ﻭ	O o	О о	O o	kao o
	Ɵ ɵ	Ө ө	Ö ö	kao njemačko ö
پ	P p	П п	P p	kao p
ﺭ	R r	Р р	R r	kao r
ﺙ,ﺱ,ﺹ	S s	С с	S s	kao s
ﺵ	Ş ş	Ш ш	Ş ş	kao š
ﺕ,ﻁ	T t	Т т	T t	kao t
ﻭ	U u	У у	U u	kao u
ﻭ	Y y	Ү ү	Ü ü	kao njemačko ü
ﻭ	V v	В в	V v	kao v
ی	J j	Ј ј	Y y	kao j
ﺫ,ﺯ,ﺽ,ﻅ	Z z	З з	Z z	kao z

Vanjski linkovi

Opis pisma azerbejdžanskog jezika od 7. vijeka do danas (eng)