Prometno-prostorna studija

Četiri poslovne zone za 40 milijuna tona tereta riječke luke

Dužni smo iskoristiti geostrateški prostor, koji je idealan za razvoj prometnog i energetskog čvorišta važnog za Europu, a ne samo Hrvatsku, kazao je župan Komadina

RIJEKA Primorsko-goranska županija ima sjajan geostrateški prometni položaj, ali to tek treba adekvatno iskoristiti i izgraditi prometnu infrastrukturu, prije svega ravničarsku prugu Rijeka-Zagreb-Botovo, novi most Krk i četiri velike gospodarske zone na Miklavlju, Urinju, Kukuljanovu i Omišlju, koje će međusobno biti prometno povezane i otvoriti prostor snažnog gospodarskog razvoja i zapošljavanja u narednih 20 do 30 godina. Uz širenje riječke luke na Krk i dostizanje kontejnerskog prometa od okvirno 4 milijuna TEU-a što je na razini brojke od 40 milijuna tona tereta (desetak puta više nego danas), Integralna prostorno-prometna studija Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke predviđa i LNG terminal na Krku pored Dina Petrokemije i JANAF-a, zajedno sa distributivnim skladištem s namirnicama na istom prostoru.

Navedene informacije prezentirane su jučer u Domu »Braće Matešić« u Kastvu na završnom drugom danu susreta primorsko-goranskog župana Zlatka Komadine s gradonačelnicima i općinskim načelnicima s područja PGŽ-a.

Novi krčki most

Mario Crnjak iz Instituta graditeljstva Hrvatske u funkciji voditelja projekta predstavio je Prostorno i prometnu studiju Rijeke i PGŽ-a, koja do 2040. godine u cestovnom dijelu predviđa se spajanje liburnijskog kraja i nove zone na Omišlju s četverotračnom brzom cestom, koja ne bi bila pod naplatom (riječka obilaznica sastavni dio), pored čega se planira graditi tzv. tranzitna riječka obilaznica od Permana do čvora Konj na Grobniku odakle bi se izveo spoj do čvora Križišće, gdje se nastavlja autocesta prema Žutoj Lokvi. Od čvora Križišće ide i spoj prema novom mostu Krk smještenom nešto istočnije od postojećeg mosta.

– Novi most je neophodan i kako bi se mogao otvoriti prostor nove luke na Omišlju, uz LNG i već postojeće sadržaja JANAF-a i Dine. Realno luka u središtu Rijeke nema značajnu mogućnost razvoja na Brajdici i Zagrebačkoj obali i zato se mora tražiti novi prostor za luku. Zaključili smo da je idealna lokacija na Krku. Stoga se što prije mora razvijati projekt novog mosta za kojeg je neophodno minimalno 6 ili 7 godina za realizaciju pod uvjetom da su administracija i priprema dobro riješeni. Kad bismo mi danas imali infrastrukturu o kojoj sada govorimo ovaj kraj imamo bi prihode po stanovniku na razini najrazvijenijih regija EU-a, kazao je Crnjak.

Suradnja je nužna

Župan Zlatko Komadina je kazao kako se informiranjem predstavnika općina i gradova o sadržaju Studije željelo udovoljiti molbama i žalbama pojedinih gradonačelnika i načelnika općina. Neki od njih nisu se pojavili na skupu, prije svega predstavnici Općine Omišalj odakle je emitirano dosta nezadovoljstva zbog činjenice da Studija predviđa širenje značajnih gospodarskih kapaciteta, dok se u Općini Omišalj preferiraju turistički sadržaji. Tako bi u Općini na lokaciji predviđenoj za most željeli vidjeti hotelske sadržaje. No, barem ako je suditi o sadržaju Studije od toga neće biti ništa.

Niz primjedbi na njezin sadržaj iznio je i Tomislav Klarić, gradonačelnik Bakra, naglasivši kako je većina predviđenih projekata pozitivna i poželjna, pored čega je dobro da je konačno prihvaćen zahtjev Grada Bakra o detaljnijem informiranju prijedloga Studije. Međutim, Klarić smatra da bi lokalna samouprava morala biti dublje involvirana u procesu razvoja Studije.

Župan Zlatko Komadina također je sugerirao potrebu bolje i direktnije komunikacije s lokalnim sredinama, pogotovo sa Gradom Bakrom, Gradom Kraljevicom i Općinom Omišalj, jer se upravo na njihovom teritoriju predviđaju brojni sadržaji.

– Smatrali smo ranije da još nije bilo vrijeme za detaljno predstavljanje studije, a sada apeliramo da se općine i gradovi uključe kako bi se pronašla još bolja rješenja uz kompromis, gdje god je to moguće. Nitko se ne treba bojati ove Studije, sve što se u njoj nalazi na kraju nužno i ne mora ući u prostorni plan PGŽ-a. Isto tako, dužni smo prema narednim generacijama iskoristiti geostrateški prostor na kojem živimo, a koji je idealan za razvoj prometnog i energetskog čvorišta važnog za Europu, a ne samo Hrvatsku, kazao je župan Komadina.

Darko PAJIĆ

Kalmeta dao garanciju za cestu D-403

O planovima razvoja luke govorio je ravnatelj Lučke uprave, Bojan Hlača uz napomenu kako je Rijeka prostorno desetak puta manja od konkurencije u koparskoj luci, što je problem, tim više što je lučki prostor raspršen na više lokacija, primarno u Rijeci, Raši, Bakru i Omišlju.

– Ovo je prilika za razvoj i zapošljavanje. Tu priliku prepoznaju najveći svjetski brodari i lučki operateri i mi smo već danas zatrpani poslovnim ponudama. Oni shvaćaju da prema sjevernom Jadranu zbog goestrateškog položaja godišnje treba ići oko 7 milijuna TEU-a. Zbog toga se udružuju i luke sjevernog Jadrana, jer svi imamo zajednički cilj privlačenja brodara i tereta u ovaj bazen. Naravno, na nama je stvoriti uvjete da što veći dio tereta i prihoda završi u Rijeci, rekao je Hlača naglašavajući važnost Studije za dugoročan razvoj riječke luke, koja bi, pod uvjetom izgradnje novog terminala na Krku, dostigla promet od 2,5 milijuna TEU-a do 2025. godine. Hlača je također informirao da je resorni ministar Božidar Kalmeta dao pismenu garanciju Svjetskoj banci da će u vrijeme izgradnje Zagrebačke obale biti dovršena i spojna cesta D-403, koja novi kontejnerski terminal mora spojiti sa čvorom Škurinje na riječkoj obilaznici.

Pruga kroz riječko zaleđe

Kad je riječ o Rijeci posebno atraktivnom dijelu projekta, a to je uvođenje lake gradske željeznice predviđeno je vođenje trase nizinske pruge od pozicije kod Sv. Kuzma (čvor Tijani) pa zaleđem Rijeke na udaljenosti od nekoliko kilometara od obalnog ruba, gdje bi bile i četiri putničke stanice od čega je jedna podzemna. Uz spoj na postojeću prugu na čvoru Tijani na istoku te na Matuljima na zapadu ostvario bi se željeznički krug kroz Rijeku idealan za izmještanje gradskog putničkog prometa sa cesta na željeznicu.

Županija nije kriva

Župan Komadina je rekao kako nije točno da je projekt LNG-a zaustavljen zbog Županije, već je riječ o poslovnoj odluci tvrtke LNG Adria. Također je demantirao da je Županija proglasila Bakar lukom za ukrcaj koksa, pored čega je podsjetio kako su strateški dokumenti razvoja RH predvidjeli Bakar kao zonu luke i drugih gospodarskih sadržaja. Ti dokumenti obvezujući su i za PGŽ, rekao je Komadina.