Watchmen

Watchmen
Podatci o izdavanju
Izdavači	DC Comics
Žanrovi	superherojski, distopija, alternativna historija
Izdavanje	1986. – 1987.
Broj izdanja	12
Glavni likovi	Doctor Manhattan Ozymandias Rorschach Nite Owl Silk Spectre The Comedian
Podatci o autorima
Autori	Alan Moore
Crtači	Dave Gibbons
Boja	John Higgins

Čuvari (engleski: Watchmen) je američki strip serijal znanstvene fantastike kojeg je napisao Alan Moore a ilustrirao Dave Gibbons, a koji je objavio DC Comics između 1986. i 1987. Čuvari su nastali kada je Moore predložio priču DC-u u kojoj se javljaju likovi superjunaka za koje je poduzeće otkupilo autorska prava od Charlton Comicsa. Pošto je Mooreov sinopsis ostavio mnoge likove nedostupne za neke buduće stripove ili priče, glavni urednik Dick Giordano je uvjerio Moorea da u priču umjesto toga ubaci svoje vlastite, izmišljene likove.

Moore je iskoristio priču kako bi zrcalio zabrinutost tog vremena - Hladni rat - kao i kritiku koncepta superjunaka. Čuvari su smješteni u alternativnu historiju gdje su se superjunaci pojavili 1940-ih i 1960-ih, te pomogli SAD-u da pobjedi u Vijetnamskom ratu. Pošto Amerika sve više klizi prema nuklearnom ratu sa SSSR-om 1985., kostimirani osvetnici i slični superjunaci su zakonom zabranjeni te natjerani ili da se umirove ili da rade za vladu. Radnja se odvija oko osobnih drama i unutarnjih borbi protagonista koji istražuju ubojstvo jednog njihovog bivšeg člana, kao i zavjeru jednog lika koji pokušava spriječiti Treći svjetski rat i ujediniti svijet kako bi zavladao mir.

Kreativno, Čuvari se oslanjaju na strukturu priče. Gibbons je koristio tablu od devet kvadratića po stranici te koristio neke simbole, kao što je "smajli". Sva izdanja, izuzev zadnjeg, koriste u fiktivne dokumente u privitku koji daju priči pozadinu, a naracija se miješa i sa drugom pričom, fiktivnim gusarskim stripom Priče crnog jedrenjaka, koje čita jedan od sporednih likova. Strukturiran kao nelinearna naracija, priča skače kroz prostor, vrijeme i radnju.

Komercijalni uspjeh, Čuvari su stekli priznanje kritičara te ga neki čak smatraju najboljim stripom svih vremena. Nakon dva desetljeća pokušaja da se strip ekranizira, redatelj Zack Snyder je 2009. uspio završiti filmsku adaptaciju, Watchmen. Objavljena je i video igra, Watchmen: The End is Nigh. 2012., DC Comics je počeo objavljivati strip serijal Prije Čuvara, koji je prednastavak izvornog stripa, iako bez sudjelovanja Moorea i Gibbonsa. Čuvari su jedini strip koji se našao na Timeovom popisu "100 najboljih romana" na engleskom jeziku objavljenim od 1923., te se našao na #91 mjestu na popisu "100 najboljih stripova 20. stoljeća" koji je sastavio Strip žurnal.

Povijest objavljivanja

Čuvare, koje je napisao Alan Moore a ilustrirao Dave Gibbons, je prvi objavio DC Comics kao serijal u 12 brojeva od rujna 1986. do listopada 1987. Kasnije je ujedinjen ujedinstven strip te u knjigu sa mekim koricama koju je objavio Warner Books, sestrinsko poduzeće DC-a, 1987.

U veljači 1988., DC je objavio limitirano izdanje sa tvrdim koricama koje je dizajnirao Graphitti Design, a koji je sadržavao 48 stranica popratnog sadržaja, među kojima su i izvorni prijedlog priče te umjetnički koncept autora. 2005., DC je objavio Absolute Watchmen, izdanje sa tvrdim koricama u velikom izdanju. Pod nadzorom Davea Gibbonsa, Absolute Watchmen uključuju Graphitti materijale kao i obnovljene i ponovno obojene stranica Johna Higginsa. Novi tisak prvog izdanja Čuvara sa izvornom cijenom iz 1986. od 1,50 $ kao dio njegovog "Milenijskog izdanja".

2012., DC je objavio prednastavak serijala, koji se odvija oko ranijih pustolovina junaka prije događaja izvornog stripa. Godine 2017., DC Comics je započeo s izdavanjem i nastavka stripa, naslova Doomsday Clock, koji je spojio Čuvare s likovima iz DC-jevog stripovskog svemira.

Radnja

Uvod

Priča je smještena u alternativnu povijest koja podsjeća na svijet 1980-ih. Glavna razlika je prisutnost ljudi koji su se maskirali u superjunake. Razlika počinje 1938. godinom. Njihova pojava dovela je do promjene povijesti Amerike koja je pobjedila u Vijetnamskom ratu dok se Richard Nixon uspješno plasirao kao predsjednik po četvrti put. Iako se zovu "superjunaci", ti likovi su u stvari obični ljudi koji se bore za pravdu, a jedini lik koji ima stvarne supermoći je Dr. Manhattan. Njegovo postojanje dalo je SAD-u stratešku prednost nad SSSR-om, što je pak povećalo napetosti između te dvije države. S vremenom, superjunaci su postali omraženi jer se zločini i dalje javljaju, zbog čega je usvojen amandman iz 1977. kojim su stavljeni izvan zakona. Iako su se mnogi likovi umirovili, Dr. Manhattan i Komedijaš su ostali u opticaju kao agenti vlade, dok Rorschach nastavlja kažnjavati zlikovce podzemlja te time izaziva uhićenje od policije.

Priča

U listopadu 1985., policija New Yorka istražuju ubojstvo Edwarda Blakea. Kostimirani osvetnik Rorschach, koji nosi baloner i bijelu masku sa crnom mrljom, otkriva da je Blake bio Komedijaš, kostimirani junak koji je radio za američku vladu i obarao marksističke vlade po svijetu. Rorschach smatra da se radi o zavjeri kojom netko želi ubiti sve bivše superjunake, te upozori bivše kolege: to su Dan Dreiberg (Noćna Ptica), plavi Dr. Manhattan, koji posjeduje supermoći od kada je preživio nesreću u nuklearnom pokusu ali sve više gubi dodir sa čovječanstvom, i njegova ljubavnica, 35-godišnja Laurie Juspeczyk (druga Svilena Sablast) i Adrian Veidt (Ozimandijas, sada uspješni i bogati biznismen).

Nakon Blakeova sprovoda, Dr. Manhattan je optužen u jednom TV intervjuu da je nenamjerno uzrokovao rak svojim bivšim kolegama, koji su u umeđuvremenu svi oboljeli od te opake bolest. Manhattan se tako uzruje da odlazi sa Zemlje u dobrovoljni egzil na Mars. Međutim, jednom bez njega kao glavnog američkog aduta, SSSR to iskorištava kako bi izvršio invaziju Afganistana te gomilao tenkove u Istočnoj Njemačkoj. To pak navodi predsjednika Nixona da otiđe u podzemni bunker te sa osobljem raspravlja o tome koliko bi dio SAD-a preživio u slučaju sovjetskog nuklearnog raketiranja. Adrian Veidt naizgled zamalo preživi atentat u kojem se suoči sa počiniteljem te ga ubije, dok je Rorschachu smješteno da je ubio Moloha, bivšeg zlikovca.

Pošto smatra da više nema nikakve bliskosti sa Manhattanom, te ju bez njega američka vlada više ne želi financijski uzdržavati, Juspeczyk zamoli Dreiberga za smještaj u njegovom domu, što on prihvati; započinju ljubavnu vezu, opet obuku kostime da upotrijebe Dreibergovu letjelicu da spase ljude od požara u zgradi. Zajedno također provale u zatvor tijekom nereda te uspiju izbaviti Rorschacha od tamo. Dr. Manhattan se pojavi te Juspeczyk teleportira na Mars kako bi raspravljao o smislu života kako bi razumio da li se uopće isplati spasiti svijet o potencijalnog nuklearnog rata, pošto su mu mrtvi atomi zanimljiviji od ljudi koje više ne razumije zbog svojih supermoći. Tijekom svađe, Juspeczyk shvaća da je Blake, koji je jednom pokušao silovati njenu majku, izvornu Svilenu Sablast, zapravo njen biološki otac nakon što su ovi spavali po drugi put, dobrovoljno. Ovo otkriće, koje odražava složenost ljudskih osjećaja i odnosa, iznenadi Dr. Manhattana u tolikoj mjeri da odluči ponovno procijeniti svoj stav i pomoći ljudima na Zemlji.

"Ako je moje rođenje termodinamičko čudo, onda to možeš reći za bilo koga na svijetu." - "Da. Za bilo koga na svijetu. Ali svijet je tako pun ljudi, tako zatrpan čudima da su postala uobičajena i mi smo ih zaboravili. Ja jesam. Neprestance motrimo svijet i on dojadi našoj percepciji. Ali treba ga promotrotiti iz drugoga očišta i on bi bio kao nov, opet bi nam zastao dah."

Juspeczyk i Dr. Manhattan na Marsu.

Natrag u New Yorku, Noćna Ptica i Rorschach nastavljaju otkrivati zavjeru koja ih navodi da je Adrian Veidt zapravo iza svega. Rorschach to zapiše u svoj dnevnik te ga preda mjesnim desničarskim novinama, New Frontiersmanu. Njih dvoje potom u letjelici odlaze na Antarktik, jer je tamo Veidt sagradio izoliranu kupolu usred snijega i leda. Jednom tamo, žele uhititi Veidta, ali im on objasni da ima plan kojim želi spasiti svijet od nuklearnog rata između SAD-a i SSSR-a tako da fingira napad vanzemaljaca iz druge dimenzije na New York. Nada se da će time ujediniti čovječanstvo, koje će zaboraviti na svoje razlike te potom raditi na zajedničkoj sigurnosti. Veidt otkrije i da je ubio Blakea, koji je počeo pričati o planu, i smjestio egzil Dr. Manhattana tako što je zarazio njegove bivše kolege, te fingirao atentat na samoga sebe kako bi bio izvan sumnje. Sve je to učinio kako nitko ne bi otkrio njegov plan a on u međuvremenu na miru klonirao umjetno biće, ogromnu hobotnicu, koja će stvoriti razaranje u New Yorku. Noćna Ptica i Rorschach smatraju ga ludim, ali Veidt je već izvršio plan - teleportirao je hobotnicu koja je ubila tri milijuna ljudi New Yorka.

Kada Dr. Manhattan i Juspeczyk stignu u New York, primjete masovno uništenje i mrtve, kao i ogromno mrtvo biće sa krakovima. Odlaze potom do Veidtove kupole, ali ih on zaustavlja puštanjem vijest sa tucet TV kanala: vijest o napadu izvanzemaljaca prekinuo je sve nesuglasice, doveo do povlačenja SSSR-a iz Afganistana te uveo svjetski mir pošto su se ljudi ujedinili protiv nove opasnosti iz druge dimenzije. Zbog toga, svi odluče šutjeti o tome, izuzev Rorschacha koji odbija kompromis sa laži te krene objaviti to svijetu, ali ga ubija Dr. Manhattan. Manhattan otkriva kako se Dreiberg i Juspeczyk ljube te hoda po vodi bazena sve do zida, čime se popne do Veidta na katu. Veidt ga pita da li je učinio ispravnu stvar, a Manhattan mu odgovori da "ništa nikada ne završava", nakon čega odlazi u svemir. Svijet se smirio a novine pišu kako se Robert Redford planira kandidirati za novog predsjednika. U New Frontiersmanu, urednik prigovara pošto je sada zabranjeno negativno pisati o Rusima, te zamoli pomoćnika da nađe nešto čime će popuniti sadržaj novina. Pomoćnik rukom krene prema gomili pisma čitatelja, ne znajući da je među njima i Rorschachov dnevnik.

Odjek

Čuvari su postali jedini strip koji se pojavio na popisu "100 najboljih romana" koji je sastavio Time 2005., a Timeov kritičar Lev Grossman opisao je priču kao "uzbudljivo, srcedrapajuće čitanje i prijelomni rad u razvoju mladog medija." Strip žurnal ih je stavio na 91. mjesto na listi 100 najboljih engleskih stripova 20. stoljeća.

1988., Čuvari su osvojili nagradu Hugo u kategoriji "Ostali oblici" ZF-a.

Literatura

• Eury, Michael; Giordano, Dick. Dick Giordano: Changing Comics, One Day at a Time. TwoMorrows Publishing, 2003. ISBN 978-1-893905-27-6
• Groensteen, Thierry. The System of Comics. University Press of Mississippi, 2007. ISBN 978-1-60473-259-7
• Harvey, Robert C. The Art of the Comic Book: An Aesthetic History. University Press of Mississippi, 1996. ISBN 978-0-87805-758-0
• Klock, Geoff. How to Read Superhero Comics and Why. Continuum International Publishing Group, 2002. ISBN 978-0-8264-1419-9
• Reynolds, Richard. Super Heroes: A Modern Mythology. B. T. Batsford Ltd, 1992. ISBN 978-0-7134-6560-0
• Sabin, Roger. Comics, Comix and Graphic Novels. Phaidon Press, 1996; 2001. ISBN 978-0-7148-3993-6
• Salisbury, Mark (urednik). Artists on Comics Art. Titan Books, 2000. ISBN 978-1-84023-186-1
• Thomson, Iain. "Deconstructing the Hero". Comics As Philosophy. Jeff McLaughlin (urednik). University Press of Mississippi, 2005. ISBN 978-1-57806-794-7
• Wright, Bradford W. Comic Book Nation: The Transformation of Youth Culture in America. Johns Hopkins, 2001. ISBN 978-0-8018-7450-5

Vanjske veze

Watchmen na Wikimedijinoj ostavi

• Službeni veb-sajt
• Watchmen na Projektu Open Directory
• Vodič za čitatelje Čuvara Arhivirano 2013-05-15 na Wayback Machine-u