23. 11.

23. novembra/studenog (21. 11.) je 327. dan godine po gregorijanskom kalendaru (328. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 38 dana.

Događaji

858. — Istočnorimski samovladar Bardas postavio je u Konstantinopolu (Carigradu) učenjaka i voditelja carskog ureda Fotiosa za kršćanskog patrijarha uz papu Nikolu I. u Rimu i uveo prvu podjelu na zapadni i istočnu kršćansku crkvu.
1221. — Rođen Alfonso X Učeni, kralj Kastilje i Leona (1252-82), utemeljivač zakonodavstva, pokrovitelj nauke i književnosti, pobornik vjerske tolerancije. Pokrenuo je pisanje španske istorije i astroloških dela, a njegovom zaslugom prevedeni su Biblija, Talmud i Kuran.
1531. — Mirom u Kapelu završen je drugi građanski rat u Švajcarskoj i rimokatoličke oblasti su priznate kao deo Švajcarske Konfederacije.
1823. — U Münchenu su arhitekt Friedrich Gärtner i slikari Karl Jospeh Stieler, Peter von Hess i Domenico Quaglio osnovali umjetničko društvo. Ubrzo su slična udruženja stvorena u Berlinu i Düsseldorfu. Njima je njemačko građanstvo pokušalo suprotstaviti građansko-realističku umjetnost umjetnosti usmjerenoj na održanje monarhističkog poretka.
1831. — Dvodnevni štrajk lionskih tkača prerastao je u organizovani ustanak lionskih radnika. Ustanici su zauzeli ključne punktove u Lionu i uspostavili privremenu vladu. Njihovi zahtjevi za povećanje nadnica nisu prihvaćeni, a vojska je početkom decembra ugušila ustanak.
1855. — U Senti rođen Stevan Sremac, najizrazitiji predstavnik srpske humorističke proze i jedan od najznačajnijih pisaca srpskog realizma ("Iz knjiga starostavnih", "Ivkova slama", "Zona Zamfirova", "Pop Ćira i pop Spira"). Bio je član Srpske kraljevske akademije.
1883. — Rođen meksički slikar Hose Klemente Orosko, osnivač novog meksičkog likovnog izraza koji je prekinuo s evropskom tradicijom i našao inspiraciju u autohtonoj umjetnosti predkonkvistadorskog doba. Smatra se najvećim slikarom murala u 20. vijeku.
1889. — Louis Glass, direktor Pacific Phonograph Co. predstavilo je u palači Royal Saloon u San Franciscu prvi MUSICBOX. Sastojao se od aparata za snimanje te aparata za reprodukciju glazbe s 4 slušalice. Aparat se aktivirao ubacivanjem kovanica. Svaku slušalicu koristila bi jedna osoba.
1889. — U Pale rojal salonu u San Francisku postavljen je prvi džuboks.
1890. — Desetogodišnja Wilhelmina postala je nakon smrti svoga oca Wilhelma III. kraljica Nizozemske. Do punoljetnosti (1898.) regentstvo je vodila njezina majka kraljica Emma. Wilhelmina je za svoje 50-godišnje vladavine (do 1948.) pridonijela učvršćivanju konstitucionalne monarhije i istovremeno demokratizirala političke institucije.
1891. — Deodoroda Fonseka, vođa prevrata 1889. kojim je oboreno brazilsko carstvo i prvi predsjednik Brazila, zbog sukoba sa Kongresom prisiljen je da napusti položaj.
1909. — Kineski princ Čun koji je, umjesto svoga sina trogodišnjeg cara Pu Jia, vodio poslove kineske vlade pokušao je učvrstiti svoju moć novom podjelom guvernerskih mjesta u pokrajinama.
1920. — U njemačkom gradu Darmstadtu otvorena je "Škola mudrosti" za stvaranje novog čovjeka. Njezin je osnivač poznati pisac i filozof grof Herman Keyseling.
1932. — Spajanjem dva kraljevstva - Nejd i Hejaz, formirana je Kraljevina Saudijska Arabija sa kraljem Abdul Azir ibn Saudom.
1933. — Rođen poljski kompozitor Kžištof Penderecki, najmarkantnija ličnost poljske avangardne muzike u drugoj polovini 20. vijeka ("Emanacije", "Tužbalica za žrtve Hirošime", "Muka po Luki", opere - "Đavo iz Ludena", "Kralj Ibi").
1944. — Američka 7. armija pod zapovjedništvom generala Alexandera M. Patca osvojila je Strassbourg i tako se domogla Rajne.
1946. — Bombardiranjem sjevernovijetnamskog grada Haiponga počeo je Vijetnamski rat. Komunistički vođa Ho Ši Min proglasio je 1945. na sjeveru zemlje nezavisnu Demokratsku Republiku Vijetnam, dok je jug ostao pod francuskom kontrolom. Konflikt u koji su se 1964. uključile i SAD-e, završen je 1975. pobjedom komunista.
1947. — Najveći avion na svijetu XC-99 uspješno je obavio prvi, probni let. Zrakoplov je bio dugačak 56 metara, a raspon krila mu je bio 70 metara.
1961. — Dominikanska Republika je promenila naziv glavnog grada Siudad Truhiljo u Santo Domingo.
1971. — Kina je postala stalna članica Savjeta bezbjednosti UN-a.
1976. — Umro francuski pisac i političar Andre Malro, učesnik Kineske revolucije (1924-27), Španskog građanskog rata, jedan od lidera Pokreta otpora u Drugom svjetskom ratu, član Francuske akademije, De Golov ministar kulture od 1959. do 1969. ("Kraljevski put", "Ljudska sudbina", "Iskušenje Zapada", "Antimemoari").
1976. — Umro francuski pisac i političar Andre Malro, učesnik Kineske revolucije (1924-27), Španskog građanskog rata, jedan od lidera Pokreta otpora u Drugom svjetskom ratu, član Francuske akademije, De Golov ministar kulture od 1959. do 1969. ("Kraljevski put", "Ljudska sudbina", "Iskušenje Zapada", "Antimemoari").
1980. — U zemljotresu koji je pogodio grad Eboli u južnoj Italiji poginulo je 2.735 ljudi, a povređeno je najmanje 7.500.
1983. — SSSR je napustio razgovore o ograničenju naoružanja u Ženevi u znak protesta zbog razmetanja američkih krstarećih raketa u Evropi.
1989. — Oko 300.000 ljudi okupilo se na centralnom trgu Vaclavske namesti u Pragu zahtevajući demokratske reforme u Čehoslovačkoj.
1995. — Umro francuski filmski režiser Luj Mal, jedan od najznačajnijih predstavnika francuskog "novog talasa" ("Ljubavnici", "Lift za gubilište", "Zaza u Metrou", "Privatan život").
1995. — Oslobođenje dobilo godišnju nagradu Međunarodne asocijacije za odnose sa javnošću (IPRA). Nagrada IPRA je 11. priznanje (od ukupno 23) koje je najstariji bh. dnevni list dobio od početka rata u BiH.
1996. — Oteti etiopski avion "Boing 767", sa 163 putnika i 12 članova posade, pao je u more blizu Komorskih ostrva pošto je ostao bez goriva. U nesreći je poginulo 125 ljudi.
1999. — Predsjednik SAD-a Bil Klinton stigao je na Kosovo gdje je posjetio američku vojnu bazu "Bondstil" kod Uroševca i razgovarao sa predstavnicima Srba i kosovskih Albanaca. Američki predsjednik je zatražio od Albanaca da "oproste Srbima" i poručio im da je "vrijeme za borbu prošlo".
2001. — U sukobima Izraelaca i Palestinaca na Zapadnoj obali ubijen je vođa vojnog krila Hamasa Mahmud Abu Hanod.
2001. — Tribunal u Hagu podigao je treću i najtežu optužnicu protiv bivšeg predsjednika SRJ Slobodana Miloševića za genocid u Bosni i Hercegovini. Milošević je ranije optužen za zločine na Kosovu i Hrvatskoj.
2002. — Novi premijer Pakistana Mir Zafarula Kan Džamali položio je zakletvu, čime je formalno označen povratak civilne vlasti posle trogodišnje vojne diktature.
2002. — Jedan od osnivača SDPBiH Nijaz Duraković podnio neopozivu ostavku na članstvo u ovoj partiji, tokom obraćanja delegatima vanrednog kongresa. Kongres je ponovo izabrao za predsjednika SDP-a Zlatka Lagumdžiju.
2003. — Pod pritiskom demonstranata i opozicije dugogodišnji predsednik Gruzije Eduard Ševardnadze podneo je ostavku zbog falsifikovanja izbornih rezultata. Za novog predsjednika izabran je lider gruzijskog "Nacionalnog pokreta" Mihail Sakašvili.
2005. — Pobjedom na prvim poslijeratnim izborima u Liberiji bivša ministarka finansija Elen Džonson-Sirlif postala je prva žena ikada izabrana za predsjednicu jedne afričke zemlje.
2006. — Bivši agent KGB-a Aleksandar Litvinjenko umro je u Londonu od trovanja radioaktivnom supstancom. Britansko i rusko tužilaštvo pokrenuli istragu.
2009. — Umro Jang Hsiani renomirani književni prevodilac kineske literature. Zajedno sa suprugom, Britankom Gledis Tejlor, preveo je kineske klasike, poput jednog od najčuvenijih romana iz 18. vijeka "San u crvenom paviljonu". Njih dvoje su preveli i veliki broj stranih klasika na kineski jezik.

Rođenja

1760. — François Noël Babeuf, francuski radikal.
1804. — Franklin Pierce, američki predsjednik.
1837. — Johannes Diderik van der Waals, holandski fizičar.
1859. — Billy the Kid, američki junak westerna.
1876. — Manuel de Falla, španjolski skladatelj iz 20. vijeka (u. 1946.).
1887. — Henri Mosli, engleski fizičar. (u.1915).
1887. — Boris Karloff, američki glumac engleskoga porijekla (u. 1969.).
1906. — Sait Faik Abasıyanık, turski književnik.
1907. — Olga Alkalaj, jugoslovenska učesnica pokreta otpora jevrejskog porekla.
1916. — Michael Gough, britanski i engleski glumac (u. 2011.).
1918. — Perez Prado, kubanski muzičar.
1920. — Paul Celan, njemački liričar rumunjskog porijekla (u. 1970.).
1925. — José Napoleón Duarte, salvadorski političar i državnik.
1926. — Sathya Sai Baba, indijski guru.
1941. — Franco Nero, talijanski glumac.
1943. — Petar Skansi, bivši hrvatski košarkaš i košarkaški trener. Od 2012. je pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta.
1954. — Ross Brawn, britanski automobilski inžinjer i vlasnik f1 tima Brawn GP.
1962. — Nicolás Maduro, venezuelanski ljevičarski političar i predsjednik Venezuele.
1979. — Ivica Kostelić, hrvatski alpski skijaš.
1979. — Kelly Brook, engleska glumica i model.
1979. — Nihat Kahveci, turski nogometaš.
1983. — Jelena Kostov, srpska pop-folk pevačica.
1992. — Miley Cyrus, američka pjevačica i glumica.

.

Smrti

1921. — John Boyd Dunlop, škotski veterinar i pronalazač (r. 1840.).
1966. — Grigor Vitez, hrvatski pjesnik, dječji pisac, prevoditelj (r. 1911.).
1990. — Roald Dahl, britanski književnik, norveškog porijekla (r. 1916.).

.

Praznici i dani sećanja

.

Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar