Korenica

Korenica
	Korenica – kružni tok u središtu naselja
Država	Hrvatska
Županija	Ličko-senjska
Općina/grad	Plitvička Jezera
Površina	1,9 km2
Koordinate	44°44′38″N 15°42′36″E / 44.744°N 15.71°E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	1563
– gustoća	823 st./km2
Odredišna pošta	53230 Korenica
Pozivni broj	+385 (0)53
Autooznaka	GS
	Korenica Korenica na zemljovidu Hrvatske

Korenica je naselje u Lici i sjedište općine Plitvička Jezera u Ličko-senjskoj županiji.

Naselje Korenica smjestilo se podno planinskog lanca Ličke Plješivice u Bijelom polju. U više dugačkoj nego širokoj dolini, kroz to polje prolazi istoimena rječica Korenica. Korenica je nastala i razvila se u obrambeno naselje podno srednjovjekovne utvrde Mrsinj-grad, koja je neko vrijeme bila sjedište Krbavske biskupije.

Stanovništvo

Naselje Korenica: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	1947	4628	4067	324	298	352	333	441	304	339	496	829	1299	1716	1570	1766	1563
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Do 1931. iskazivano pod imenom Korenica, a od 1948. do 1991. Titova Korenica. Od 1857. do 1880. sadrži podatke za naselja Gradina Korenička, Homoljac, Jasikovac, Kalebovac, Kompolje Koreničko, Mihaljevac, Oravac, Ponor Korenički, Drakulić Rijeka, Šeganovac, Vranovača i Vrpile. U 1869. i 1880. sadrži podatke za naselja Rudanovac i Vrelo Koreničko te dio podataka za naselje Plitvički Ljeskovac. U 1981. ovom naselju pripojeni su nenaseljeni dijelovi područja naselja Gradina Korenička, Kompolje Koreničko i Vranovača te dio područja naselja Kalebovac u kojem je od 1890. do 1971. i sadržan dio podataka. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Popis 2011.

Po popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Plitvička Jezera imala je 4373 stanovnika.

Nacionalni sastav stanovništva prema popisu iz 2011. bio je sljedeći:

Hrvati – 3066 (70,11 %)
Srbi – 1184 (27,08 %)

Popis 2001.

Prema popisu stanovništva iz 2001. općina Plitvička Jezera imala je sljedeći sastav: Samo naselje Korenica ima oko 3000 stanovnika od čega Hrvati broje oko 2600 stanovnika i 400 ostali.

broj stanovnika općine Plitvička Jezera: 6293, od čega su Hrvati većinsko stanovništvo.

Nacionalni sastav stanovništva je:

Hrvati – 4841 (76,92 %)
Srbi – 1350 (21,45 %)
(ostali) – 102 (1,63 %)^[4]

Popisi 1971. – 1991.

Do novog teritorijalnog ustrojstva Hrvatske, postojala je bivša velika općina Titova Korenica, sljedećeg etničkog sastava:

godina popisa	ukupno	Srbi	Hrvati	Jugoslaveni	ostali
1991.	11.393	8585 (75,35 %)	1996 (17,51 %)	385 (3,37 %)	427 (3,74 %)
1981.	12.261	8481 (69,17 %)	2311 (18,84 %)	1300 (10,60 %)	169 (1,37 %)
1971.	14.637	11.112 (75,91 %)	3009 (20,55 %)	274 (1,87 %)	242 (1,65 %)

Korenica (naseljeno mjesto)

2011. – 1766
2001. – 1570
1991. – 1716 (Srbi – 1519, Jugoslaveni – 84, Hrvati – 49, ostali – 64)
1981. – 1299 (Srbi – 1113, Jugoslaveni – 115, Hrvati – 54, ostali – 17)
1971. – 829 (Srbi – 767, Hrvati – 42, Jugoslaveni – 12, ostali – 8)

Izvor

Popis 2011, izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Statistička izvješća 1469/2012 str. 36-37. i Statistička izvješća 1468/2012 str. 408.
CD-ROM: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Povijest

Korenica je nastala i razvila se podno srednjovjekovne starohrvatske utvrde Mrsinj, koja je neko vrijeme bila sjedište Krbavske biskupije. Poznato je da je hrvatski ban porazio Osmansku vojsku kod potoka Korenice oko 1500. godine. Popis stanovništva Like i Krbave iz 1712. bilježi da u Korenici živi 119 vlaških obitelji.^[5]

U Korenici se nalazi grob Ibrahima Sulejmana Bačića, paše s dva konjska repa (tursko odličje) koji je zajedno s jednim pristašom, zbog nemira u Turskoj 1831. prebjegao, te u listopadu iste godine umro.

Korenica je bila sjedište Koreničke kumpanije br. 6 koja je pripadala Otočkoj pukovniji Karlovačke vojne krajine.^[6]

Ministar unutarnjih poslova Federalne Države Hrvatske, Vicko Krstulović donio je 5. listopada 1945. odluku o promjeni naziva mjestu Korenica u Titova Korenica. Odluka je stupila na snagu 5. prosinca 1945.^[7] Prijašnji naziv vraćen je 25. srpnja 1996.^[8] odnosno 7. veljače 1997. godine.^[9]

Od 30. prosinca 1992. do 7. veljače 1997. postojale su na istome području sljedeće općine: Titova Korenica, Smoljanac i Udbina.

Velika prijeratna općina Korenica podijeljena je 1997. godine u 2 općine: Plitvička Jezera i Udbina.

Poznate osobe

Đorđe Rapajić, hrvatski glumac

Maksimilijan Prica, hrvatski pravnik i političar, borac za sjedinjenje hrvatskih pokrajina i ministar

Šport

NK Lika '95 Korenica

Izvori

↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
↑ 12. STANOVNIŠTVO PREMA NARODNOSTI, PO GRADOVIMA/OPĆINAMA, POPIS 2001., Ličko-senjska županija
↑ https://www.skdprosvjeta.com/pdf/9.pdf Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. studenoga 2020. (Wayback Machine) Karl Kaser, POPIS LIKE I KRBAVE 1712. GODINE, (prijevod s njemačkog: Sanja Lazanin), 2003. str. 19
↑ Franz de Paula Julius Fras, Vollständige Topographie der Karlstädter Militärgrenze mit besonderer Rücksicht auf die Beschreibung der Schlösser, Ruinen, Inskriptionen und andern dergleichen Überbleibseln von Antiquitäten nach eigener Anschauung und aus den zuverlässigsten Quellen dargestellt für Reisende, und zur Forderung der Vaterlandsliebe. : Ein Versuch von Franz Julius Fras, k. u. k. Schulendirektor der Karlstädter Militärgrenze und mehreren gelehrten Gesellschaften Mitglied. - Zagreb, tiskano kod Franje Župana, 1835.
↑ Odluka o promjeni naziva mjesta »Korenica« u »Titova Korenica« - Ministarstvo unutarnjih poslova, broj: 7578-1945. od 5. listopada 1945. objavljena je u "Zborniku zakona, uredaba i naredaba", god. I., sv. IX. od 5. 12. 1945., pod rednim brojem 444., str. 647-649.
Izdavač: Narodne novine, Zagreb
↑ Petar Perić: Odluka o izmjeni imena naselja, Klasa: 051-01/96-01/05, Urbroj: 2198/2-96-3, Zadar : Županijska skupština Županije Zadarsko – Kninske, 25. srpnja 1991. // Službeni glasnik Županije Zadarsko – Kninske, broj 5., Zadar, listopada 1996., str. 4.
»Članak 2.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.«
↑ Prijašnji naziv je potvrđen 7. veljače 1997., stupanjem na snagu Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, br. 10/97, 124/97, 68/98, 22/99, 117/99, 128/99, 44/00, 129/00, 92/01, 79/02, 83/02, 25/03, 107/03, 175/03, 86/06) što je potvrđeno i sadašnjim Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj.

[1] Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703

[2] Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886

[3] Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.

[dzs-4] 12. STANOVNIŠTVO PREMA NARODNOSTI, PO GRADOVIMA/OPĆINAMA, POPIS 2001., Ličko-senjska županija

[5] ttps://www.skdprosvjeta.com/pdf/9.pdf Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. studenoga 2020. (Wayback Machine) Karl Kaser, POPIS LIKE I KRBAVE 1712. GODINE, (prijevod s njemačkog: Sanja Lazanin), 2003. str. 19

[6] Franz de Paula Julius Fras, Vollständige Topographie der Karlstädter Militärgrenze mit besonderer Rücksicht auf die Beschreibung der Schlösser, Ruinen, Inskriptionen und andern dergleichen Überbleibseln von Antiquitäten nach eigener Anschauung und aus den zuverlässigsten Quellen dargestellt für Reisende, und zur Forderung der Vaterlandsliebe. : Ein Versuch von Franz Julius Fras, k. u. k. Schulendirektor der Karlstädter Militärgrenze und mehreren gelehrten Gesellschaften Mitglied. - Zagreb, tiskano kod Franje Župana, 1835.

[7] Odluka o promjeni naziva mjesta »Korenica« u »Titova Korenica« - Ministarstvo unutarnjih poslova, broj: 7578-1945. od 5. listopada 1945. objavljena je u "Zborniku zakona, uredaba i naredaba", god. I., sv. IX. od 5. 12. 1945., pod rednim brojem 444., str. 647-649.
Izdavač: Narodne novine, Zagreb

[8] Petar Perić: Odluka o izmjeni imena naselja, Klasa: 051-01/96-01/05, Urbroj: 2198/2-96-3, Zadar : Županijska skupština Županije Zadarsko – Kninske, 25. srpnja 1991. // Službeni glasnik Županije Zadarsko – Kninske, broj 5., Zadar, listopada 1996., str. 4.
»Članak 2.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.«

[9] Prijašnji naziv je potvrđen 7. veljače 1997., stupanjem na snagu Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, br. 10/97, 124/97, 68/98, 22/99, 117/99, 128/99, 44/00, 129/00, 92/01, 79/02, 83/02, 25/03, 107/03, 175/03, 86/06) što je potvrđeno i sadašnjim Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]