Prijeđi na sadržaj

Stjepan Damjanović

Izvor: Wikipedija
Inačica 6946841 od 26. svibnja 2024. u 02:00 koju je unio InternetArchiveBot (razgovor | doprinosi) (Broj spašenih izvora: 5; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5)
(razl) ← Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Stjepan Damjanović

Rođenje 2. studenog 1946.
Strizivojna
Polje Filologija
Institucija Filozofski fakultet u Zagrebu
Alma mater Sveučilište u Zagrebu
Portal o životopisima

Stjepan Damjanović (Strizivojna, 2. studenog 1946.), hrvatski jezikoslovac, sveučilišni profesor i akademik.[1][2]

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Stjepan Damjanović rođen je u Strizivojni. Po svršetku gimnazije u Požegi 1965. pohađa Filozofski fakultet u Zagrebu. Diplomirao je ruski jezik te južnoslavenske jezike i književnost 1970., te magistirao 1977. temom Vokalizam korizmenjaka Kolunićeva zbornika. Godine 1982. obranio je doktorski rad Interferiranje hrvatskih dijalekata i općeslavenskoga književnoga jezika u hrvatskoglagoljskim tekstovima XV. stoljeća.[3]

Od 1986. do 2017. godine bio je redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na Katedri za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo (Odsjek za kroatistiku). Bio je lektor i gost predavač na sveučilištima u Bochumu, Grazu, Mostaru i Pragu. Glavni tajnik Matice hrvatske bio je od 1999. do 2002., a njezin predsjednik od 2014. do 2018. godine. Redovni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti je od 2004. godine.[4]

Djela

[uredi | uredi kôd]
Stjepan Damjanović na predstavljanju zbornika "Skrb za duh nacije" u Čakovcu 2020.

Nepotpun popis djela Stjepana Damjanovića.[5]

Nagrade

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
Bilješke i literatura
  1. Autori: Stjepan DamjanovićArhivirana inačica izvorne stranice od 16. listopada 2009. (Wayback Machine), Matica hrvatska, www.matica.hr, pristupljeno 22. kolovoza 2009.
  2. Stjepan Damjanović, Tko je tko u hrvatskoj znanosti, tkojetko.irb.hr, pristupljeno 22. kolovoza 2009.
  3. Članovi akademije: Stjepan DamjanovićArhivirana inačica izvorne stranice od 6. svibnja 2016. (Wayback Machine), HAZU, info.hazu.hr, pristupljeno 22. kolovoza 2009.
  4. Prof. dr. sc. Stjepan Damjanović: biografija, Odsjek za kroatistiku, FFZG, kroat.ffzg.unizg.hr, pristupljeno 8. veljače 2016.
  5. Za potpuniji popis vidjeti Stjepan DamjanovićArhivirana inačica izvorne stranice od 25. lipnja 2007. (Wayback Machine), Hrvatska znanstvena bibliografija, bib.irb.hr, i Prof. dr. sc. Stjepan Damjanović: Bibliografija (izbor), Odsjek za kroatistiku, FFZG, kroat.ffzg.unizg.hr
  6. Milan Mihaljević, Stjepan Damjanović, Tragom jezika hrvatskih glagoljaša, Slovo: časopis Staroslavenskog instituta, No.35, rujan 1985., Hrčak, hrcak.srce.hr
  7. Iva Lukežić, Stjepan Damjanović:"Jedanaest stoljeća nezaborava", Fluminensia: časopis za filološka istraživanja, No.1-2, studeni 1991., Hrčak, hrcak.srce.hr
  8. Jazik otačaskiArhivirana inačica izvorne stranice od 8. ožujka 2021. (Wayback Machine), Matica hrvatska, www.matica.hr
  9. Filološki razgovori, bib.irb.hr
  10. Slovo iskonaArhivirana inačica izvorne stranice od 24. siječnja 2016. (Wayback Machine) treće izdanje, Matica hrvatska, www.matica.hr
  11. Marijana Horvat, Novi staroslavensko-hrvatski rječnik, Rasprave: časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Vol.31 No.1, veljača 2006., Hrčak, hrcak.srce.hr
  12. Sanja Zubčić, Novi udžbenik staroslavenskoga jezika, Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, Vol.52 No.4, listopad 2005., Hrčak, hrcak.srce.hr
  13. Hrvatska pisana kultura, www.croatica.hr
  14. Vinko Brešić, Stipine slavonske teme[neaktivna poveznica], Nova Croatica: časopis za hrvatski jezik, književnost i kulturu, Vol.6 No.6, prosinac 2012., Hrčak, hrcak.srce.hr
  15. Jezik hrvatskih glagoljašaArhivirana inačica izvorne stranice od 30. svibnja 2017. (Wayback Machine), Matica hrvatska, www.matica.hr
  16. Novi filološki prinosiArhivirana inačica izvorne stranice od 2. svibnja 2016. (Wayback Machine), Matica hrvatska, www.matica.hr

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Mrežna mjesta